Ulema

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ulema 1878. godine.

Ulema je arapski izraz za uglednika u religiji. Označava i imame značajnih džamija, sudce (kadije), profesore na vjerskim školama (medresama) i vjerske dostojanstvenike. Među sunitima označava priznate, autoritativne osobe u teologiji.

U prošlosti su uleme ozakonili nastup vlasti kalifa i vladara, i slovili su za njihove moralne proroke. Kalifova duhovna funkcija je bilo izvršavanje šerijatskoga prava, u koju nije smio uvoditi nove dogme (kao što je radio papa) a uleme su šerijatsko pravo tumačile bez mijenjanja. U Osmanskom Carstvu savjet ulema imao je aktivnu ulogu u razvoju društva i države (do mladoturske revolucije).

U osmanskoj državi su uleme ozakonili nastup vlasti kalifa i vladara. U Osmanskom Carstvu je Savjet ulema utjecao na razvoj društva i države. [1]

Danas su uleme uglavnom savjetnici religijskih ministarstva, a njihovo mišljenje ima ponekad i značaj presude ili cenzure.[1]

Vrhovni je poglavar islamske zajednice u nekoj zemlji reis-ul-ulema ili veliki muftija.[1]

Veze[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Institut za javne financije Zdravko Vukšić: Harač. POREZNI VJESNIK 7-8/2016. str. 147 (pristupljeno 10. studenoga 2019.)