Ulmus

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ulmus. Za druga značenja, pogledajte Ulmus (razdvojba).
Ulmus
Ulmus minor subsp minor
Ulmus minor subsp minor
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Red: Rosales
Porodica: Ulmaceae
Rod: Ulmus
L.
Područje života
Listovi i sjemenke brijesta

Brijest (lat. Ulmus) rod bjelogoričnog listopadnog drveta iz porodice brijestovka koji obuhvaća 11 vrsta[1]. Lišće mu je jednostavno, ima kratke peteljke, dvostruko je napiljeno, na bazi izrazito asimetrično. Cvate prije li­stanja. Cvjetovi su dvospolni, crvenkasti, anemofilni, čine klupčaste (paštitaste) cvatove. Perigon je trajan, s 4-8 lapova na rubu. Broj prašnika jednak je broju lapova peri­ gona. Plodnica je plosnata, nadrasla, s 2 njuške. Plod je jednosjemena, plosnata, ovalna ili okrugla peruška, a dozrijeva koncem svibnja; sjeme klije odmah nakon dozrijetka. Kora je debla uzdužno raspucana. Ovome rodu pripada oko 18 vrsta brijestova, koji žive u umjerenom pojasu sjeverne polutke. Kod nas rastu:

  • Nizinski brijest, Ulmus campestris Sp., do 40 m visoko drvo nizina i brežuljaka. Grančice su mu sitne. Lišće do 10 cm dugačko. Pupovi su sitni i tamno smeđi. Na gra­nama i mladim stabalcima često su jača plutasta rebra. Cvjetovi i plodovi stoje u gustim kiticama, a stapka im je kratka. U cvijetu se nalazi po 5 prašnika crvenkaste boje. Njuške su bijele. Plod na rubu krilca je gol. Sjemenka se nalazi u gornjoj polovici ploda, koji je do 2,5 cm dug. Postoji mnogo odlika i forma. Obični brijest raste u sre­dnjoj i južnoj Evropi, te u sredozemnom dijelu Afrike i u umjerenom pojasu Azije. Kod nas je važan član nizin­skih šuma, gdje raste s hrastom lužnjakom i bijelim jase­nom. Ima ga i po brežuljcima i nižem gorju, a čest je i u primorju.
  • Planinski brijest, Ulmus montana With., do 40 m visoko drvo ravnog debla i široke krošnje, raste obično u po­dručju bukve. Grančice su mu odebele i dlakave. Pupovi su tamni, rđasto-dlakavi i tupi. Lišće je obrnuto jajoliko, 8-16 cm dugo, veoma hrapavo, na bujnijim mladicama s 3 vrha. Cvjetovi su u ovećim kiticama, kojima su peteljke duže nego kod nizinskog brijesta. Prašnici su ljubičasti. Njuške su crvene, plodnica i sjemenka goli, Plod je do 2,5 cm dug, obrnuto jajolik. Sjemenka se nalazi u sredini ploda. Raste u srednjoj i južnoj Evropi, a prema sjeveru dopire znatno dalje od nizinskog brijesta. Rasprostranjen je i u Aziji. U Alpama ga ima do 1400 m visine.
  • Vez, Ulmus effusa Willd. (U. laevis Pall.), do 30 m vi­soko drvo široko zaobljene krošnje, sivo-smeđe kore i ži­lava lika, koje je odlično za vezanje. Grančice su do druge godine dlakave, dosta tanke. Lišće je najšire u sredini, ozdo dlakavo. Postrane žilice gornjeg dijela plojke nikad se ne razgranjuju. Cvjetovi i plodovi stoje na dugačkoj stapci. Oni čine ovelike kitice i vise. Pupovi su oštri, goli, svijetlo smeđi, s tamnim rubovima ljusaka. Plod na rubu krilca je dlakav. Sjeme se nalazi u sredini ploda. Raste u sjevernoj i srednjoj Europi, te zapadnoj Aziji. Najraspro­stranjeniji je sjeverno od Alpa. Raste pretežno u nizi­nama.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Riječ brijest dolazi od staroslavenskog berstъ, što znači sjajan.[2]

Vrste[uredi VE | uredi]

  1. Ulmus alata
  2. Ulmus americana
  3. Ulmus crassifolia
  4. Ulmus glabra
  5. Ulmus notha
  6. Ulmus parvifolia
  7. Ulmus procera
  8. Ulmus pumila
  9. Ulmus rubra
  10. Ulmus serotina
  11. Ulmus thomasii

Izvori[uredi VE | uredi]

Nuvola apps bookcase.pngOvaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.