Umjetna opća inteligencija
Umjetna opća inteligencija (eng. Artificial general intelligence, skr. AGI) hipotetski je tip inteligentnog agenta.[1] Ako se ostvari, umjetna opća inteligencija mogla bi naučiti izvršavati bilo koji intelektualni zadatak koji mogu obaviti ljudska bića ili životinje.[2] Alternativno, umjetna opća inteligencija je definirana kao autonomni sustav koji nadilazi ljudske sposobnosti u većini ekonomski vrijednih zadataka. Nastanak umjetne opće inteligencije primarni je cilj nekih istraživanja umjetne inteligencije i tvrtki kao što su: OpenAI, DeepMind i Anthropic. Umjetna opća inteligencija česta je tema u znanstvenoj fantastici i studijama budućnosti.
Vremenski okvir za razvoj umjetne opće inteligencije ostaje predmetom stalne rasprave među istraživačima i stručnjacima. Neki tvrde da bi to moglo biti moguće za nekoliko godina ili desetljeća, drugi tvrde da bi moglo potrajati stoljeće ili više, a manjina vjeruje da se to možda nikada neće postići. Dodatno, postoji rasprava o tome jesu li moderni veliki jezični modeli, kao što je GPT-4, rani, ali nepotpuni oblik umjetne opće inteligencije ili su potrebni novi pristupi.
Postoji spor oko potencijala da umjetna opća inteligencija predstavlja prijetnju čovječanstvu; na primjer, OpenAI to tretira kao egzistencijalni rizik, dok drugi smatraju da je razvoj umjetne opće inteligencije previše daleko, da bi predstavljao rizik.
Istraživanje iz 2020. identificiralo je 72 aktivna R&D projekta umjetne opće inteligencije u 37 zemalja.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ The True Threat of Artificial Intelligence (engl.) nytimes.com Preuzeto 8. rujna 2023.
- ↑ DeepMind and Google: the battle to control artificial intelligence (engl.) economist.com Preuzeto 8. rujna 2023.
- ↑ 2020 Survey of Artificial General Intelligence Projects for Ethics, Risk, and Policy (engl.) gcrinstitute.org Preuzeto 8. rujna 2023.