Prijeđi na sadržaj

Umjetna opća inteligencija

Izvor: Wikipedija
Slika nastala pomoću programa umjetne inteligencije.

Umjetna opća inteligencija (eng. Artificial general intelligence, skr. AGI) hipotetska je vrsta inteligentnog agenta[1] koji bi, ako bi se uspio izraditi, bio sposoban naučiti izvršavati bilo koji intelektualni zadatak koji mogu obaviti ljudi ili životinje.[2] Alternativno, umjetna opća inteligencija opisana je kao autonomni sustav koji nadilazi ljudske sposobnosti u većini ekonomski vrijednih zadataka. Nastanak umjetne opće inteligencije primarni je cilj nekih istraživanja umjetne inteligencije i tvrtki kao što su: OpenAI, DeepMind i Anthropic. Umjetna opća inteligencija česta je tema u znanstvenoj fantastici i futurologiji.

Vremenski okvir za razvoj umjetne opće inteligencije ostaje predmetom stalne rasprave među istraživačima i stručnjacima. Neki tvrde da bi to moglo biti moguće za nekoliko godina ili desetljeća, drugi tvrde da bi moglo potrajati stoljeće ili više, a treći pak da se to možda nikada neće postići. Dodatno, postoji rasprava o tome jesu li moderni veliki jezični modeli, kao što je GPT-4, rani, ali nepotpuni oblik umjetne opće inteligencije ili su potrebni novi pristupi.

Postoji spor oko potencijala da umjetna opća inteligencija predstavlja prijetnju čovječanstvu; na primjer, OpenAI to tretira kao „egzistencijalni rizik”, dok drugi smatraju da je razvoj umjetne opće inteligencije previše daleko, da bi predstavljao rizik.

Istraživanje iz 2020. identificiralo je 72 aktivna projekta istraživanja i razvoja umjetne opće inteligencije u 37 zemalja.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]