Ubojstvo

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Umorstvo)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Učestalost ubojstava u svijetu od 1995. do 2016. godine.

Ubojstvo je ljudski čin koji za izravnu posljedicu ima smrt drugog čovjeka. U pravnom smislu ubojstvo je kažnjivo djelo protiv života i tijela sa smrtnom posljedicom. Često se koristi i naziv homicid, prema latinskom homo (čovjek) + cidere (sjeći).

U užem smislu ubojstvo je oduzimanje ljudskog života protivno pravu, pa se često kao definicija navodi protupravno lišavanje, odnosno protupravno oduzimanje života. Gotovo sve države u svojim pravnim sustavima, odnosno kaznenom pravu, ubojstvo smatraju jednim od najtežih zločina, te ga u skladu s time reguliraju.

Najranija poznata žrtva ubojstva je neandertalski muškarac, ubijen prije 50.000 godina.[1]

Vrste ubojstava[uredi | uredi kôd]

Pravni sustavi ubojstva dijele i kažnjavaju ovisno o motivima i okolnostima oduzimanja života, poput stanja svijesti ubojice, predumišljaja i nehaja i sl. Tipična podjela je na:

  • obično ubojstvo ili ubojstvo s umišljajem, bilo činjenjem bilo nečinjenjem;
  • kvalificirano ili teško ubojstvo, ponekad ubojstvo iz predumišljaja, počinjeno na okrutan i podmukao način;
  • ubojstvo na mah ili usmrćenje, kada je počinitelj bez svoje krivnje doveden u stanje jake razdraženosti ili patnje;
  • ubojstvo iz nehaja, nenamjerno uzrokovanje tuđe smrti.

Neka zakonodavstva kao poseban oblik ubojstva opisuju čedomorstvo. U anglosaksonskoj pravnoj tradiciji se ubojstvo na mah i ubojstvo iz nehaja svrstavaju pod manslaughter (usmrćenje).

U hrvatskoj pravnoj terminologiji se u 19. i početkom 20. stoljeća za ubojstvo iz predumišljaja koristio izraz umorstvo, pa se ponekad i taj izraz kolokvijalno koristi kao sinonim za ubojstvo.

Za ubojstva se, u odnosu na to u kakvoj su vezi žrtve s ubojicom, koriste i ovi posebni izrazi:

Ubojstvo u kaznenom pravu Republike Hrvatske[uredi | uredi kôd]

U kaznenom pravu Republike Hrvatske ubojstva bez namjere ili posebnih okolnosti klasificiraju se kao ubojstva i kažnjavaju kaznom zatvora od najmanje pet godina.[2](čl. 110) Teško ubojstvo je najteži oblik ubojstva i kažnjava se zatvorskom kaznom ne kraćom od deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.[2](čl. 111) Kada je usmrćenje uslijedilo nakon prethodnog napada usmrćenoga koji je doveo do jake razdraženosti i patnje ubojice, radi se o djelu usmrćenja.[2](čl. 112) Ono se kažnjava zatvorom od jedne do deset godina. Usmrćenjima se klasificiraju i ubojstva djece počinjena od majki pod duševnim opterećenjem nakon poroda, uz zatvorsku kaznu od pola do pet godina, i ubojstva iz samilosti prema teško bolesnim osobama s kaznom zatvora do tri godine. U posebnu kategoriju spadaju i ubojstva iz nehaja koja se u hrvatskom zakonodavstvu kažnjavaju zatvorom od pola do pet godina.[2](čl. 113)

Ubojstva u pokušaju[uredi | uredi kôd]

Kazneno djelo čiji je počinitelj umišljajno pokušao, ali nije uspio prouzročiti smrt neke osobe, u mnogim se zakonodavstvima tretira kao ubojstvo u pokušaju ili pokušaj ubojstva.

Kazneno djelo prigodom kojega je počinitelj namjeravao prouzročiti teške tjelesne ozljede, ali je pritom ubio drugu osobu, obično se ne tretira kao ubojstvo ili pokušaj ubojstva, nego kvalificirani oblik teške tjelesne ozljede.

Ubojstva koja ne predstavljaju zločin[uredi | uredi kôd]

Pravo u mnogim državama dopušta, pod određenim okolnostima, drugoj osobi oduzeti život. To su:

Vidi i:[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Randy J. Larsen, David M. Buss, Psihologija ličnosti, Naklada Slap, 2007.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 "Kazneni zakon Republike Hrvatske". www.zakon.hr. https://www.zakon.hr/z/98/Kazneni-zakon. Pristupljeno 1. ožujka 2021.. 

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Ubojstvo