Unionidi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Unionidi
Lyonsia norwegica, porodica Lyonsiidae
Lyonsia norwegica, porodica Lyonsiidae
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Mollusca
Razred: Bivalvia
Podrazred: Palaeoheterodonta
Red: Unionida
Porodica: Unionidae
Rafinesque, 1820

Unionidi (lat. Unionidae) su porodica školjkaša. Pripada redu Unionida, podrazredu Palaeoheterodonta. [1]

Vrlo su rasprostranjeni. Tipična su slatkovodna vrsta, ponajviše u vodama smanjene brzine toka. Raznolika su oblika i bolje ljušture, na što utječe područje u kojem žive. Zbog toga se događa da jedinke iste vrste mogu biti vrlo različite što otežava biolozima determinaciju. Različitost može biti tolika da je primjera radi samo za vrstu školjkaša Unio crassus bilo u dvadesetom stoljeću opisano više od dvjesta vrsta, premda se radilo o samo jednoj vrsti. [1]

Unionidi u razvitku od zametka do odrasle jedinke prolaze nametnički stadij odnosno u jednom su stadiju svog razvitka nametnici. Nakon oplodnje glohidije idu u vodu, potom nalaze domadara i prijanjaju mu za tijelo.[1] Glohidija, ličinka je preko koje se školjkaš prikvači škrge ili peraje riba, a budući da ribe slobodno plivaju, prenose glohidije se prenesu u nova područja, što pridonosi invazivnosti ove porodice slatkovodnih školjkaša.[2]

Jedna školjka može proizvesti i do 300 000 glohidija. Proces parazitiranja je sljedeći. Jajašca se zadrže među listićima ribljih škrga. Ondje se razvijaju ličinke glohidije koje imaju dva krila. U daljnjem razvitku o škrge su pričvršćene kukicama i bisusnim nitima. Kad se riba približi glohidijama one se svojim ljušturama prihvate o riblje peraje ili škrge. Na mjestu gdje su se prihvatile uzrokuju ozljedu, a tada riblja epiderma prerasta glohidiju. Tako nastaje čahura koja se razvija u odrasla školjkaša. Nakon što školjkaš odraste, izlazi iz čahure i pada na dno. Tako se unionidi šire putem riba na druga prostranstva. [3]

Većinom su razdvojena spola.[1] Neke vrste poput Elliptio complanata su hermafroditske. [4]

Na brzinu sazrijevanja kod pojedinih vrsta utječe temperatura vode. Toplija voda znači brže sazrijevanje i čvršću ljušturu. Unionidi su često dominantni organizmi. Hrane se filtriranjem. [1]

Prepoznatljive vrste u Europi su Anadonta anatina, Anadonta cygnea, Unio crassus, Unio tumidus i Unio pictorum.[1]

Zbog toga što su velikih dimenzija, toksikolozi se često služe ovim školjkašima u pokusima.[1]

Podjela[uredi VE | uredi]

Postoji nekoliko potporodica, i dosta rodova koji nisu uključeni ni u jednu od njih, to su:

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za biologiju Maja Pekez: Invazivne vrste vodenih beskralježnjaka u rijeci Dravi na području grada Osijeka, diplomski rad, mentor Jasna Vidaković, Osijek, 2013., str. 9-13 (pristupljeno 8. veljače 2016.)
  2. Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Marija Cvitanić: Indukcija aktivnosti multiksenobiotičke otpornosti nakon izlaganja cinku – usporedba zavičajne vrste Anodonta anatina (Linnaeus, 1758) i invazivne vrste Sinanodonta woodiana (Lea, 1834) (Mollusca, Bivalvia), rad predan je na natječaj za dodjelu Rektorove nagrade u akademskoj godini 2013./2014 Zagreb, 2014. ,str. 3
  3. Hrvatska enciklopedija, LZMK školjkaši (pristupljeno 8. veljače 2016.)
  4. Downing, J. A., Amyot, J.P., Pérusse, M., Rochon, Y. (1989). "Visceral sex, hermaphroditism, and protandry in a population of the freshwater bivalve Elliptio complanata." Journal of the North American Benthological Society 8(1): 92-99.