Uroža

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Uroža je naseljeno mjesto u sastavu općine Srebrenik, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH. Uroža je smještena južno od grada Srebrenika, između Ljenobuda na istoku, Rapatnice na zapadu, Behrama i Šahmera na jugu a na sjeveru su Kiseljak i Ćojlučko Polje. U sastavu je Mjesne zajednice Kiseljak-Uroža.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Uroža je smještena na lokalitetu Majdanske stijene gdje postoji kamenolom Ingram, te u dolini Uroškog potoka koji izvire jugozapadno od naselja podno uzvišenja Kaltuša, na jugozapadu od naselja je uzvišenje Oštrikovac najviša tačka u Uroži, na istoku Urože protiče rijeka Tinja. Uroža se sastoji od naselja Uroža i NN Drenik koje je smješteno uz magistralni put Tuzla-Srebrenik.

Povijest[uredi VE | uredi]

Podataka o naseljenosti ovog prostora nema monogo ali je kontinuitet naseljenosti ovog područja siguran u posljednjih 150 godina,mada na lokalnom mezarju postoji nadgrobni spomenici koji nam govore da naseljenost traje puno duže. Prema podacima Islamske zajednice Uroža je prvo bila u sastavu džemata Donji Moranjci (Čifluk), te Rapatnica i Behrami. Uroža je 2010. godine dobila džamiju sa minaretom, a do tada je postojao mesdžid.Mjesni imam je Muamer ef Delić porijeklom iz Bosanskog Podrinja.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Uroža
godina popisa 1991.
Muslimani (Bošnjaci) 422
Srbi 0
Hrvati 1
Jugoslaveni 0
ostali i nepoznato 5
ukupno 428

popis stanovništva 1981 godine Muslimani 362 Hrvati 0 srbi 0 ostali 0 ukupno 362http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf

Prezimena[uredi VE | uredi]

Najčešća prezimena u Urozi su: Delić,Tursunović, Kešetović, Bešić, Aličić, Topčagić, Aljić, Mustafići. Delića najviše ima, svi su rodbina, mada su dvije ili tri loze a sklapali su i međusobne brakove. Tursunovića ima također dvije ili tri loze i svi su rodbina, Kešetovića je jedna loza, Aličića je također jedna loza, Topčagića je jedna loza, Bešića jedna loza, Mustafići su se doselili iz Gornjeg Srebrenika, a Aljići su doselili iz Bijeljine u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995.

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf