Prijeđi na sadržaj

Ljubičevke

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Violaceae)
Ljubičevke
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Malpighiales
Porodica:Violaceae
Batsch
Rodovi
vidi tekst
Baze podataka

Ljubičevke (lat. Violaceae), porodica cvjetnjača koja je dobila ime po rodu Viola, nekada klasificirana u vlastiti red Violales (ljubicolike), a danas redu Malpighiales.

Porodica se sastoji od 25 rodova[1] s 806 priznatih vrsta o kojih 478 vrta ljubica, a raširene su u umjerenom, suptropskom i tropskom pojasu. To su zeljaste i drvenaste biljke (grmlje i manje drveće). Cvjetovi su dvospolni, pokedonačni ili u cvatovima, a plod je tobolac ili bobica.

Rod ljubica odlikuje se ugodnim mirisom i ljubičastim cvijetom. Rastu u šumama, rubovima šuma i travnjacima, a postoje i hibridne vrste nastale križanjem više vrsta.

Violaceae, ili porodic a ljubičica, sadrži 28 rodova biljaka do drveća s nekoliko loza. Porodica je uglavnom tropska do umjerena, iako ima relativno malo vrsta u Maleziji i Australiji. Viola (400-600 vrsta) uglavnom je zeljasta i sjeverno umjerena; Rinorea (160–270 vrsta) je pantropska; a Hybanthus (90-150 vrsta) je pantropska i topla umjerena. Zajedno čine većinu porodice. Većina njih imaju zeljaste stabljike, ali porodica uključuje i patuljaste grmove i penjačice. U Finskoj je porodica predstavljena samo jednim rodom (Viola), koji se sastoji od oko 15 divljih vrsta, a sve su zeljaste stabljike i najviše dvogodišnje. Različite vrste više ili manje kultiviranih vrtnih sorti i hibrida također se mogu naći u divljini. Porodicu ljubičica karakteriziraju cvjetovi nalik ljubičicama (blago zigomorfni) koji imaju kratku ostrugu. Vrste porodice Violaceae, posebno one iz roda Viola, široko se koriste u tradicionalnoj medicini za liječenje raznih bolesti. Njihova upotreba je posljedica velikog broja sekundarnih metabolita prisutnih u biljkama ove porodice koji pokazuju antikancerogena, antioksidativna, antibakterijska, protuupalna, antivirusna, insekticidna i citotoksična djelovanja, između ostalih svojstava. [2]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Rodovi

[uredi | uredi kôd]
  1. Fusispermum Cuatrec. (3 spp.)
  1. Bribria Wahlert & H. E. Ballard (3 spp.)
  2. Rinorea Aubl. (225 spp.)
  3. Allexis Pierre (4 spp.)
  4. Schweiggeria Spreng. (2 spp.)
  5. Noisettia Kunth (1 sp.)
  6. Viola L. (655 spp.)
  7. Decorsella A.Chev. (2 spp.)
  8. Paypayrola Aubl. (13 spp.)
  9. Leonia Ruiz & Pav. (6 spp.)
  10. Gloeospermum Triana & Planch. (15 spp.)
  11. Amphirrhox Spreng. (1 sp.)
  12. Pigea DC. (34 spp.)
  13. Cubelium Raf. ex Britton & A.Br. (1 sp.)
  14. Hybanthus Jacq. (26 spp.)
  15. Mayanaea Lundell (1 sp.)
  16. Orthion Standl. & Steyerm. (6 spp.)
  17. Rinoreocarpus Ducke (1 sp.)
  18. Scyphellandra Thwaites (1 sp.)
  19. Ixchelia H.E.Ballard & Wahlert (3 spp.)
  20. Isodendrion A.Gray (4 spp.)
  21. Pombalia Vand. (43 spp.)
  22. Melicytus J.R.Forst. & G.Forst. (19 spp.)
  23. Anchietea A.St.-Hil. (8 spp.)
  24. Hybanthopsis Paula-Souza (1 sp.)
  25. Calyptrion Ging. (4 spp.)
  26. Agatea A.Gray (7 spp.)
  • Subfamilia incertae sedis
  1. Phyllanoa Croizat (1 sp.)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Kew, pristupljeno 18. travnja 2026.
  2. Violaceae: chemical constituents, traditional use and pharmacology, pristupljeno 18. travnja 2026.