Ljubičevke
| Ljubičevke | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Malpighiales |
| Porodica: | Violaceae Batsch |
| Rodovi | |
vidi tekst | |
| Baze podataka | |
Ljubičevke (lat. Violaceae), porodica cvjetnjača koja je dobila ime po rodu Viola, nekada klasificirana u vlastiti red Violales (ljubicolike), a danas redu Malpighiales.
Porodica se sastoji od 25 rodova[1] s 806 priznatih vrsta o kojih 478 vrta ljubica, a raširene su u umjerenom, suptropskom i tropskom pojasu. To su zeljaste i drvenaste biljke (grmlje i manje drveće). Cvjetovi su dvospolni, pokedonačni ili u cvatovima, a plod je tobolac ili bobica.
Rod ljubica odlikuje se ugodnim mirisom i ljubičastim cvijetom. Rastu u šumama, rubovima šuma i travnjacima, a postoje i hibridne vrste nastale križanjem više vrsta.
Violaceae, ili porodic a ljubičica, sadrži 28 rodova biljaka do drveća s nekoliko loza. Porodica je uglavnom tropska do umjerena, iako ima relativno malo vrsta u Maleziji i Australiji. Viola (400-600 vrsta) uglavnom je zeljasta i sjeverno umjerena; Rinorea (160–270 vrsta) je pantropska; a Hybanthus (90-150 vrsta) je pantropska i topla umjerena. Zajedno čine većinu porodice. Većina njih imaju zeljaste stabljike, ali porodica uključuje i patuljaste grmove i penjačice. U Finskoj je porodica predstavljena samo jednim rodom (Viola), koji se sastoji od oko 15 divljih vrsta, a sve su zeljaste stabljike i najviše dvogodišnje. Različite vrste više ili manje kultiviranih vrtnih sorti i hibrida također se mogu naći u divljini. Porodicu ljubičica karakteriziraju cvjetovi nalik ljubičicama (blago zigomorfni) koji imaju kratku ostrugu. Vrste porodice Violaceae, posebno one iz roda Viola, široko se koriste u tradicionalnoj medicini za liječenje raznih bolesti. Njihova upotreba je posljedica velikog broja sekundarnih metabolita prisutnih u biljkama ove porodice koji pokazuju antikancerogena, antioksidativna, antibakterijska, protuupalna, antivirusna, insekticidna i citotoksična djelovanja, između ostalih svojstava. [2]
- Anchietea pyrifolia (sin. Noisettia pyrifolia)
- Corynostylis arborea (sin. Corynostylis hybanthus)
- Pombalia heterosepala (sin.Hybanthus heterosepalus)
- Hybanthus linearifolius (sin. Ionidium suffruticosum)
- Glossarrhen floribundus(nije priznata)
- Rinorea paniculata (sin. Alsodeia paniculata)
- Subfamilia Fusispermoideae Hekking
- Fusispermum Cuatrec. (3 spp.)
- Subfamilia Violoideae Beilschm.
- Bribria Wahlert & H. E. Ballard (3 spp.)
- Rinorea Aubl. (225 spp.)
- Allexis Pierre (4 spp.)
- Schweiggeria Spreng. (2 spp.)
- Noisettia Kunth (1 sp.)
- Viola L. (655 spp.)
- Decorsella A.Chev. (2 spp.)
- Paypayrola Aubl. (13 spp.)
- Leonia Ruiz & Pav. (6 spp.)
- Gloeospermum Triana & Planch. (15 spp.)
- Amphirrhox Spreng. (1 sp.)
- Pigea DC. (34 spp.)
- Cubelium Raf. ex Britton & A.Br. (1 sp.)
- Hybanthus Jacq. (26 spp.)
- Mayanaea Lundell (1 sp.)
- Orthion Standl. & Steyerm. (6 spp.)
- Rinoreocarpus Ducke (1 sp.)
- Scyphellandra Thwaites (1 sp.)
- Ixchelia H.E.Ballard & Wahlert (3 spp.)
- Isodendrion A.Gray (4 spp.)
- Pombalia Vand. (43 spp.)
- Melicytus J.R.Forst. & G.Forst. (19 spp.)
- Anchietea A.St.-Hil. (8 spp.)
- Hybanthopsis Paula-Souza (1 sp.)
- Calyptrion Ging. (4 spp.)
- Agatea A.Gray (7 spp.)
- Subfamilia incertae sedis
- Phyllanoa Croizat (1 sp.)
- ↑ Kew, pristupljeno 18. travnja 2026.
- ↑ Violaceae: chemical constituents, traditional use and pharmacology, pristupljeno 18. travnja 2026.