Vitae
| Vitae/Biota | |
|---|---|
| Sistematika | |
| Domene | |
| Aphanobionta Novák, 1930 Archaea Woese, Kandler & Wheelis, 1990 |
Vitae (sinonimi: Biota, Eobionti), u znanstvenoj klasifikaciji podijele živog svijeta biota je nad-domena u koju je uključen sav stanični život na Zemlji, Cytota i nestanični život Acytota ili Aphanobionta. Istraživači globalne mreže "Census of Marine Life" ("Popis morskog života") kako navode razni hrvatski časopisi 2011. godine objavili su u SAD-u da na planeti Zemlji živi oko 8 700 000 vrsta, od čega 6,5 milijuna na čvrstom tlu (kopnu) i 2,2 milijuna u vodenom podneblju.
Od tih 8,7 milijuna vrsta svega 1,23 milijuna ili (14,1 posto) je popisano i katalogizirano “ističu istraživači globalne mreže `Census of Marine Life` (Popis morskog života), autori radova objavljenih u američkom znanstvenom časopisu PloS Biology”.
Od 8,7 milijuna vrsta velika većina su životinje sa 7,77 milijuna vrsta, od kojih je opet katalogizirano svega 953,434 vrste. Nadalje slijede gljive s 0,61 milijuna vrsta, biljke s 0,3 milijuna, protozoa (skupina jednostaničnih organizama) s 0,04 milijuna, te kromisti (alge i drugi mikroorganizmi) s 0,03 milijuna vrsta. Bakterije i druge skupine mikroorganizama nisu uključeni u te brojke.,[1][2]
Ova procjena temelji se na najnovijim tehnikama taksonomije.
Klasifikacija[uredi | uredi kôd]
- Aphanobionta Novák, 1930 - virusi i viroidi; Aphanobionta se sastoji od domena Aminoacuea i Nucleacuea.[3]
- Domena Archaea Woese, Kandler & Wheelis, 1990
- Domena Bacteria (Haeckel, 1894) Woese, Kandler Wheelis, 1990
- Domena Eukaryota Whittaker & Margulis, 1978[4]
Carstva[uredi | uredi kôd]
- Animalia Linnaeus, 1758 • Biota
- Archaea Woese, Kandler & Wheelis, 1990 • Biota
- Bacteria (Haeckel, 1894) Woese, Kandler Wheelis, 1990 • Biota
- Chromista Cavalier-Smith, 1981 • Biota
- Fungi Whittaker, 1959 • Biota
- Plantae Haeckel • Biota
- Protozoa (Goldfuss, 1818) R. Owen, 1858 • Biota
U novije vrijeme publiciran je klasifikacijski sustav koji obuhvaća pet domena: Prionobiota (bezstanični organizmi koji ne posijeduju nukleinsku kiselinu), Virusobiota (bezstanični organizmi s nukleinskom kiselinom), Bacteriobiota (stanični organizmi s tipičnom prokariotskom građom), Archaebiota (stanični organizmi s osobenom građom), Eukaryobiota (stanični organizmi s eukariotskim tipom građe).[5]
Balantium antarcticum (sin. Dicksonia antarctica), Pteridophyta, Plantae
Virus Marburg
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Zemlja ima 8,7 milijuna živih vrsta
- ↑ Dalmacija News Zemlja ima 8,7 milijuna živih vrsta[neaktivna poveznica]
- ↑ viruses and viroids
- ↑ living organisms Vitae
- ↑ Luketa S. 2012. New views on the megaclassification of life (PDF). Protistology. 7 (4): 218–237CS1 održavanje: ref=harv (link)