Vitae

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Vitae/Biota
Sistematika
Domene
Aphanobionta Novák, 1930

Archaea Woese, Kandler & Wheelis, 1990
Bacteria (Haeckel, 1894) Woese, Kandler Wheelis, 1990
Eukaryota Whittaker & Margulis, 1978

Vitae (sinonimi: Biota, Eobionti), u znanstvenoj klasifikaciji podijele živog svijeta biota je nad-domena u koju je uključen sav stanični život na Zemlji, Cytota i nestanični život Acytota ili Aphanobionta. Istraživači globalne mreže "Census of Marine Life" ("Popis morskog života") kako navode razni hrvatski časopisi 2011. godine objavili su u SAD-u da na planeti Zemlji živi oko 8 700 000 vrsta, od čega 6,5 milijuna na čvrstom tlu (kopnu) i 2,2 milijuna u vodenom podneblju.

Od tih 8,7 milijuna vrsta svega 1,23 milijuna ili (14,1 posto) je popisano i katalogizirano “ističu istraživači globalne mreže `Census of Marine Life` (Popis morskog života), autori radova objavljenih u američkom znanstvenom časopisu PloS Biology”.

Od 8,7 milijuna vrsta velika većina su životinje sa 7,77 milijuna vrsta, od kojih je opet katalogizirano svega 953,434 vrste. Nadalje slijede gljive s 0,61 milijuna vrsta, biljke s 0,3 milijuna, protozoa (skupina jednostaničnih organizama) s 0,04 milijuna, te kromisti (alge i drugi mikroorganizmi) s 0,03 milijuna vrsta. Bakterije i druge skupine mikroorganizama nisu uključeni u te brojke.[1], [2]

Ova procjena temelji se na najnovijim tehnikama taksonomije.

Klasifikacija[uredi VE | uredi]

Carstva[uredi VE | uredi]

U novije vrijeme publiciran je klasifikacijski sustav koji obuhvaća pet domena: Prionobiota (bezstanični organizmi koji ne posijeduju nukleinsku kiselinu), Virusobiota (bezstanični organizmi sa nukleinskom kiselinom), Bacteriobiota (stanični organizmi sa tipičnom prokariotskom građom), Archaebiota (stanični organizmi sa osobenom građom), Eukaryobiota (stanični organizmi sa eukariotskim tipom građe).[5]

Izvori[uredi VE | uredi]