Vrste tvari

Sve u svemiru je materija a ona ima dva oblika: tvar i energija. Oba oblika materije povezana su Einsteinovom jednadžbom: E=mc².^[1]

Sve tvari u prirodi možemo podijeliti na:

Smjese tvari,
Čiste tvari.

Smjese mogu biti homogene, koje su u svakom dijeliću iste (željezo, sumpor, sol, morska voda...),i heterogene, koje su sastavljene od međusobno odijeljenih djelića homogenih tvari (granit, zemlja, sivo željezo, mlijeko, dim...).

U čiste tvari ubrajamo kemijske spojeve (natrijev klorid, saharoza, sumporna kiselina) i elementarne tvari (željezo, sumpor, klor, ugljik).^[2]

Kemija proučava građu svojstva i promjene tvari.

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-30907-4, str.22-23
↑ Habuš, Tomašić, Liber: Opća kemija 1 : Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije, 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6, str.21-22

[1] Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-30907-4, str.22-23

[2] Habuš, Tomašić, Liber: Opća kemija 1 : Udžbenik kemije za prvi razred gimnazije, 1. izd., Profil, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-12-1434-6, str.21-22

[1]

[2]