Vukašin Višnjevac

From Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Vukašin Višnjevac
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Osobni podatci
Rođen 15. lipnja 1939.
Umro 26. rujna 2019.
Igračka karijera*
Godina Klub Nast. (gol.)
Sarajevo
Igman Konjic
Sloga Doboj
Istra 1961
Rovinj
Reprezentativna karijera
Flag of Yugoslavia (1946-1992).svg
Trenerska karijera
-
-
1975.–1977.
1977.–1980.
1980.–1981.
1983.–1984.
1984.
1985.
1985.
2010.
Rovinj
Istra
Sarajevo
Velež
Olimpija
Vardar
Priština
Čelik
Vojvodina
Leotar
Bilješke

* Nastupi i (golovi) u profesionalnim klubovima
broje se samo za ligu iz koje je klub.

Portal o životopisima
Portal o športu

Vukašin Višnjevac (srp. Вукашин Вишњевац, Gacko, 15. lipnja 1939.), bio je bosanskohercegovački nogometaš i trener.[1]

Rođen je u Gacku. U Sarajevu je proveo djetinjstvo. Igrao za Sarajevo, Igman, Slogu, Istru i Rovinj. Kao internacionalac igrao je u kuvajtskim i saudijskim klubovima. Preminuo je 2019. godine.

Trenerska karijera[edit | edit source]

Trenersku karijeru započeo je u istarskim klubovima. Trenirao je Sarajevo,[2] mostarski Velež,[3] ljubljansku Olimpiju,[4] skopski Vardar, novosadsku Vojvodinu i trebinjski Leotar.[5] Vodio je i Partizan, Rijeku i zenički Čelik. Bio je izbornik jordanske reprezentacije. Deset je godina bio u stručnom stožeru jugoslavenske nogometne reprezentacije.

Trenirao je mladu reprezentaciju Jugoslavije do 21 godine, s kojom je 1979. došao do završnice europskog prvenstva (Jugoslavija - DR Njemačka 4:3). S jugoslavenskom olimpijskom reprezentacijom osvojio je brončano odličje 1980. na Olimpijskim igrama u Moskvi. Zlato je osvojio s jugoslavenskom reprezentacijom na Mediteranskim igrama 1979. u Splitu. U ulozi trenera reprezentacije bio je na svjetskom prvenstvu 1982. u Španjolskoj.

Izdanja[edit | edit source]

Godine 2011. objavio je športsko-životopisnu knjigu "Od talenta do asa - kako?". Višnjevčev je almanah ujedno vodič mladim trenerima. U knjizi je pružio i uvid funkcioniranja najpoznatijih nogometnih klubova bivše Jugoslavije.[6][7]

Izvori[edit | edit source]