Wikipedija:Izabrani članci/9, 2013.

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Masakr ljudi koji su se protivili ropstvu u Marais des Cygnes u Kansasu, 19. svibnja 1858.

Američki građanski rat (1861. - 1865.) u Sjedinjenim Američkim Državama, često zvan i samo Građanski rat, a ponekad i Rat između država, bio je građanski rat koji se vodio zbog secesije Konfederativnih država. Jedanaest južnjačkih robovlasničkih država proglasilo je svoje odcjepljenje od SAD-a i formiralo Konfederativne Države Amerike (Konfederaciju); ostalih dvadeset i pet država podupirale su saveznu vladu (Uniju). Nakon četiri godine ratovanja koje se odvijalo većinom u južnjačkim državama, Konfederacija se predala, a ropstvo je u cijelosti ukinuto. Problemi koji su doveli do rata dijelom su riješeni erom rekonstrukcije koja je uslijedila, premda su mnogi ostali neriješeni.

Tijekom predsjedničkih izbora 1860. godine, Republikanska stranka na čelu s Abrahamom Lincolnom vodila je kampanju protiv širenja ropstva van država u kojima je ono već postojalo. Republikanci su strogo podupirali nacionalizam pa su prijetnje odcjepljenja proglasili izdajom. Nakon njihove pobjede na izborima, ali prije nego je nova administracija preuzela vlast 4. ožujka 1861. godine, sedam robovlasničkih država proglasilo je svoje odcjepljenje te oformilo Konfederativne Države Amerike. Obje administracije - ona na odlasku predsjednika Jamesa Buchanana te nova na dolasku predsjednika Lincolna - odbile su legalizirati secesiju, smatrajući odcjepljenje pobunom. U to vrijeme ostalih osam robovlasničkih država odbilo je poziv na secesiju. Niti jedna međunarodna vlast nije priznala Konfederaciju. Neprijateljstvo je službeno započelo 12. travnja 1861. godine kada su trupe Konfederacije zapucale na američku vojnu ustanovu Fort Sumter u Južnoj Karolini. ...