Yamparika

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Padda-Wah-Ser-Man-Oh (Ten Bears), poglavica bande Ketahto (Don't Wear Shoes), kasnije postaje poglavica Yamparika.

Yamparika (Yamparack, Yapparethka, Ditsakana, Widyu, Yapa) /=root eaters, po običaju jedenja yampa-korijenja,/ jedna od vodećih skupina Komanča koji dobivaju ime po jestivom yampa-korijenju. Yamparike su bili su najsjeverniji od svih Komanča, koji su se vjerojatno posljednji odcijepili od Wind River Šošona [1]. Oko 1700.-te oni migriraju jugoistočno u sadašnji istočni Colorado i zapadni Kansas, što im postade novo stanište, ali lutaju na jug sve do Canadiana i preko njega. Godine 1786. Španjolci su procijenili da je svih Komanča bilo između 20.000 i 30.000, a Yamparike su imali oko 500 ratnika.

Yamparike su kao i ostali Komanči živjeli od lova na bizone, a i trgovali su sa selima Taovaya Indijanaca sa rijeke Red River. Njihovi poznatiji poglavice bili su Ten Bears, Shaved Head, Tabananica, White Eagle i Quirts-quip (Chewing Elk). Snaga Yamparika počinje nestajati smrću Ten Bearsa koji je zajedno sa Quirts-quipom bio član Alvordove delegacije u Washington, D. C. 1872. U lipnju 1874. učestvuju još u bici na Adobe Wallsa. Komanči su konačno pokoreni 1875. u bitki na Red Riveru (Red River War), te su prisiljeni na sjedilački život kod Fort Silla na Indijanskom Teritoriju, Oklahoma. Ovdje i danas žive sa Apačima, Kajovama i Kajova Apačima.

Najstarije ime po kojem su nekada bili poznati je Widyu (=awl; šilo), no smrću njihovo istoimenog poglavice prozvani su imenom Ditsakana (od Ditsä′kŭna, 'sewers'=sewers; krojači). Naziv yamparika dolazi po običaju da su u prehrani koristili yampa-korijenje[2].

Populacija im je 1869 iznosila 356 a 1872. iznosila je 200

Značajne godine[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]