Zaklada Konrad Adenauer

Izvor: Wikipedija
Logo Zaklade Konrad Adenauer

Zaklada Konrad Adenauer je njemačka politička zaklada usko povezana s njemačkom političkom strankom Kršćansko-demokratskom unijom, CDU. Zauzima se za mir, slobodu i pravednost na nacionalnom i međunarodnom planu. Svoj rad provodi kroz niz ureda diljem svijeta koji su provode više od 200 projekata u preko 120 država. Prema tipološkoj podjeli Europskog fondacijskog centra (EFC) pripada kategoriji nezavisnih zaklada. Proizašla je iz „Društva za kršćansko – demokratsku naobrazbu“ koje je utemeljeno 1956.godine. Sada nosi ime prvog njemačkog saveznog kancelara Konrada Adenauera. Njegova načela su nit vodilja, zadatak i obveza Zaklade. Sjedište je u Sankt Augustinu pokraj Bonna. Godine 1998. u Berlinu je otvoren novi centar za održavanje različitih skupova. Zaklada Konrad Adenauer ima vlastite urede u otprilike 70 zemalja na pet kontinenata. Zaposlenici u inozemstvu mogu iz prve ruke na licu mjesta izvještavati o aktualnim događajima i dugoročnom razvoju u vlastitoj zemlji. U „lokalnim izvještajima iz zemalja“ korisnicima internetske stranice Zaklade Konrad Adenauer ekskluzivno nude analize, informacije u pozadini i procjene.

Akademija Zaklade Konrad Adenauer[uredi | uredi kôd]

Akademija Zaklade Konrad Adenauer sa sjedištem u Berlinu forum je za dijalog o pitanjima bitnima za budućnost, i to iz područja politike, gospodarstva, društva i znanosti. Godišnje na cca 3500 skupova i kongresa Zaklade Konrad Adenauer samo se u Njemačkoj okupi oko 150.000 sudionika.

Stipendiranje[uredi | uredi kôd]

Natprosječno nadarenim mladim ljudima, ne samo iz Njemačke nego i iz srednje i istočne Europe kao i zemalja u razvoju, pruža financijsku potporu. Preduvjeti su društveni angažman, zanimanje za politiku i otvorenost za kršćansko-demokratske vrijednosti. Stipendisti su njemački studenti i akademski obrazovani građani svih usmjerenja kao i akademski obrazovani pojedinci iz inozemstva. Ciljevi Potpore za nadarene Zaklade Konrad Adenauer su otkrivanje talenata, potpora za nadarene i njihovo pripremanje za preuzimanje odgovornosti u politici i gospodarstvu, znanosti i medijima, kulturi i udrugama. U međuvremenu Zaklada ima više od 5500 bivših stipendista. U sklopu Zaklade je i Arhiv za kršćansko-demokratsku politiku koji u službi znanosti i političkog obrazovanja osigurava, otkriva i uređuje povijesne izvore kršćanske demokracije. Na raspolaganju je i opsežan dokumentacijski materijal iz tiska. Specijalizirana knjižnica s više od 140.000 naslova i časopisa nudi prije svega literaturu iz područja kršćanske demokracije.

Naziv zaklade[uredi | uredi kôd]

Konrad Adenauer ( 1876. – 1967.)[uredi | uredi kôd]

Rođen je 1876.g. Imao je fascinantnu političku karijeru. 1917.g. izabran je za gradonačelnika Kölna, a nakon 1933. nacionalsocijalisti su ga smijenili i proganjali. U 73. godini života Konrad Adenauer je postao 1949. godine prvi kancelar Savezne Republike Njemačke, a ponovno je biran 1953., 1957. i 1961. godine. Njegov doprinos obnovi poslijeratne Njemačke, jačanju demokracije i integracije Savezne Republike Njemačke u zajednicu slobodnih država od povijesne je važnosti. Njegovo ime također je usko povezano s europskim ujedinjenjem i njemačko-francuskim pomirenjem. Konrad Adenauer je sudjelovao u stvaranju Kršćansko-demokratske unije Njemačke (CDU) i znantno je utjecao na razvoj te stranke. Duhovni i politički korijeni te stranke nalaze se u kršćanskom i humanistički motiviranom otporu prema svakom obliku diktature, u kršćansko-socijalnoj etici i u liberalnoj tradiciji europskog prosvjetiteljstva. Vrijednosna načela i političke odluke koje su obilježile život i djelo Konrada Adenauera zadatak su i obveza za Zakladu koja nosi njegovo ime.

Ured u Zagrebu[uredi | uredi kôd]

Ured Zaklade Konrad Adenauer u Zagrebu želi doprinijeti jačanju demokratskih struktura u hrvatskom društvu i politici te unapređivanju načela pravne države i socijalnog tržišnog gospodarstva. Konkretna težišta aktivnosti u Hrvatskoj su:

  • suradnja s hrvatskim demokršćanskim strankama;
  • jačanje medija u njihovoj funkciji 4. sile u demokratskom društvu;
  • integracija Hrvatske u europske i transatlantske strukture;
  • promicanje razvoja na lokalnoj razini prema standardima Europske unije;
  • gospodarska politika orijentirana na malo i srednje poduzetništvo u okviru socijalnog tržišnog gospodarstva.

Partneri[uredi | uredi kôd]

Zaklada hrvatskog državnog zavjeta (ZHDZ)[uredi | uredi kôd]

Zaklada hrvatskog državnog zavjeta utemeljena je u listopadu 1995., a počela je s radom u travnju 1996. Kao takva prva je politička zaklada u Hrvatskoj. Misija Zaklade je postati centar izvrsnosti za političko obrazovanje i političko savjetovanje, djelujući na demokršćanskim temeljima, a kako se politička doktrina kršćanske demokracije uvelike oslanja na kršćansko-socijalni nauk u središtu doktrine je čovjek-osoba i njegovo dostojanstvo. Cilj Zaklade je dati svoj doprinos jačanju političke kulture, kulture dijaloga, odnosno podržavanje izgradnje i nadogradnje demokratskog društva i pravne države te socijalno tržišnog gospodarstva kako bi se demokracija učvrstila, a smisao demokracije je dostojanstvo čovjeka i sloboda.

Zagrebačka inicijativa[uredi | uredi kôd]

Skupina ekonomista i novinara odlučila je oživjeti klub Zagrebačka inicijativa, koji je osnovan, početkom ovog stoljeća, a potaknut promišljanjima o strategiji socijalno održivog ekonomskog i sveukupnog razvitka Hrvatske.[1]

Institut dr. Jože Pučnika[uredi | uredi kôd]

Jože Pučnik Institut (IJP) osnovan je 2006. godine kao „think – tank“ od znanstvenika, političara te stručnjaka iz različitih područja s ciljem jačanja političke kulture u Sloveniji. Sa svojim aktivnostima IJP želi ohrabriti i podržati slobodnu razmjenu mišljenja o aktualnim pitanjima u društvu koja su važna za razvoj demokratske misli.[2]

Hrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS)[uredi | uredi kôd]

Udruga je osnovana 19. ožujka 2007. godine u Zagrebu. U udrugu su učlanjene osobe koje profesionalno upravljaju procesima sigurnosti u javnom i privatnom sektoru sigurnosti. Hrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS) dobrovoljna je i strukovna organizacija čiju filozofiju i društveni status određuju nezavisni, nestranački i nevladin karakter, neprofitna djelatnost i strukovna solidarnost.[3]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Zagrebačka inicijativaInačica izvorne stranice arhivirana 12. listopada 2014., pristupljeno 23. siječnja 2015.
  2. Institut dr. Jože Pučnika, pristupljeno 23. siječnja 2015.
  3. Hrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS), pristupljeno 23. siječnja 2015.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]