Zapadna Dvina

Koordinate: 57°03′43″N 24°01′33″E / 57.061889°N 24.025806°E / 57.061889; 24.025806
?
Izvor: Wikipedija
Zapadna Dvina
Zapadna Dvina
Porječje Zapadne Dvine unutar baltičkog slijeva.
Položaj
DržaveBjelorusija, Latvija, Rusija
Fizikalne osobine
Duljina1020 km
Površina porječja87.900 km² km2
Istjek 
 • Prosječni678 m³/s m3
Tok rijeke
Izvorjezero Ohvat, Rusija
 • Nad. vis.221 m
 • Koord.56°51′20″N 32°32′30″E / 56.855541°N 32.541688°E / 56.855541; 32.541688
Ušćegrad Riga (erozijska delta)
 • Nad. vis.0 m
 • Koord.57°03′43″N 24°01′33″E / 57.061889°N 24.025806°E / 57.061889; 24.025806
Slijevbaltički
Ulijeva se uRiški zaljev, Baltičko more
PritociAiviekste, Disna, Drisa, Ogre
Zapadna Dvina na zemljovidu europske Rusije
izvor
izvor
ušće
ušće
Zapadna Dvina na zemljovidu europske Rusije
Zemljovid

Zapadna Dvina (bje. Заходняя Дзвіна/Zahodnjaja Dzvina, lat. Daugava, latg. Daugova, liv. Vēna, rus. Западная Двина, nje. Düna, polj. Dźwina) je rijeka u Europi koja prolazi kroz Bjelorusiju, Latviju i Rusiju. Izvire na Valdajskoj uzvisini, u Andreapoljskom rajonu. Ulijeva se u Baltičko more u Riški zaljev. Kanalom je preko Berezine povezana s Dnjeprom i dalje s Crnim morem. Na rijeci postoje tri hidroelektrane. To su Rīgas HES, Ķegums HPP i Pļaviņas HPP. Od 1021 km rijeke, 334 je kroz Rusiju (Tverska oblast), 352 km je kroz Latviju,[1] 335 km je kroz Bjelorusiju[2] (Vitebska oblast). Srednji nagib je 0,12 ‰. Zapadna Dvina ulijeva se u Riški zaljev. Tvori erozijsku deltu kod bivšega otoka Maingalsala, danas poluotoka, jer je ušće drugog rukavca bilo nasuto 1567. godine.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Letonika Daugava, šķirklis Latvijas Enciklopēdiskajā vārdnīcā portālā letonika.lv, informācija iegūta 04.06.2008 (lat.)
  2. Турецкий С. Беларусь. По Западной Двине и ее притокам//Путеводитель туриста-водника. — Мн.: Белкартография, 2010. С. 8.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Drugi projekti[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Zapadna Dvina