Zapadni gorila

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zapadni gorila[1]
Gorille.jpg
Status iucn3.1 CR.svg
Status zaštite

Status iucn2.3 CR hr.svg

Status zaštite: Kritično

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Primates
Porodica: Hominidae
Rod: Gorilla
Vrsta: G. gorilla
Gorilla gorilla
Savage, 1847.
Raspon
Rasprostranjenost zapadnih gorila

Rasprostranjenost zapadnih gorila

Zapadni gorila (Gorilla gorilla) je kritično ugrožena vrsta[2] i najbrojnija vrsta gorila. Vrsta se dijeli na dvije podvrste: zapadni nizinski gorila (G. g. gorilla) broji više jedinki, oko 95 000, dok riječni gorila (G. g. diehli) broji tek oko 250-300 jedinki[3].

Odlike i ponašanje[uredi VE | uredi]

Mužjak zapadni gorila u Bristolskom zoološkom vrtu.
Ženka s mladunčetom u zoološkom vrtu u Bronxu.

Zapadni gorila je nešto svjetlijeg krzna od istočnih gorila i tijelo mu, osim lica, ruku, stopala i grudi, prekriva uglavnom tamno sivo krzno sa smeđim krznom na čelu. Mužjaci, koji sa starošću razvijaju srebrnoleđi pokrov, su mnogo veći od ženki koje u prosjeku teže oko 80 kg, te imaju visinu od oko 135 cm[4]. Odrasli mužjaci istočnih gorila imaju visinu od oko 155 cm i teže oko 157 kg u zatočeništvu, dok u divljini imaju u prosjeku oko 146 kg[5]. Riječni gorila i zapadni nizinski gorila se razlikuju u obliku lubanje i veličini zuba.

Zapadni gorila su biljojedi koji se uglavnom hrane velikim listovima, stabljikama, voćem, cvijećem, korom, beskralježnjacima i zemljom; što ovisi o pojedinačnim skupinama i godišnjem dobu. Najviše vole lokalno voće, a lišće i koru jedu samo kada im ono nije dostupno, što je obično od siječnja do ožujka. Od beskralježnjaka najviše se goste termitima, mravima, a rjeđe gusjenicama, crvima i larvama.

Zapadni gorila žive u stabilnim i čvrstim skupinama koje variraju u veličinama od dvije do 20 jedinki. Njih vode dominantni srebrnoleđi mužjak, dok mlađi mužjaci obično napuštaju skupinu čim dosegnu zrelost. Ženke prelaze u druge skupine kada postanu plodne, što je oko 8 ili 9 godine života. One skrbe za svoje potomstvo prvih 3 do 4 godine života. Dugo razdoblje gestacije i duga skrb za novorođenče, ali i velika stopa smrtnosti novorođenčadi, ih čini ranjivima i njihova populacija se teško oporavlja od krivolova. Ženke rađaju novo potomstvo tek svakih 6 do 8 godina. NZapadni gorila su dugovječni i u divljini mogu doživjeti 40 godina. Skupine obitavaju na prostorima do 30 km², ali ne brane strogo to područje.

Ugroženost[uredi VE | uredi]

Lubanja zapadne gorile

Zapadni gorila je upisan na IUCN-ov crveni popis kritično ugroženih vrsta 2007. godine. Glavni krivac za pad njihove populacije je Ebola virus koji ja na nekim mjestima od 1992. godine pokosio 33% populacije, dok se pretpostavlja da je taj postotak oko 45% od 1992. do 2011. god.[2] Krivolov, komercijalna sječa šuma i građanski ratovi u zemljama njihovih obitavališta su također prijetnja njihovom opstanku[6]. Zbog jako spore reprodukcije od samo 3% godišnje, pretpostavlja se kako bi za oporavak populacije na brojku od prije 30 godina (koja je prema popisu u Zapadnoj Africi bila oko 100.000 jedinki) trebalo 75 godina.

Najugroženiji su riječni gorila, kojih ima tek oko 250-300 jedinki koji žive na 9- 11 malenih odvojenih područja, a koja su povezana sezonskim migracijama gorila[7]. Vlada Kameruna je objavila veliki plan za očuvanje ovih gorila stvaranjem NP Takamanda na granici s Nigerijom gdje živi oko 115 jedinki.

Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Gorilla gorilla

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Zapadni gorila
  1. Shoshani, Jeheskel (November 16, 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds): Mammal Species of the World, 3rd edition, Johns Hopkins University Press, 90. ISBN 0-801-88221-4
  2. 2,0 2,1 Maisels, F. (2016). "Gorilla gorilla". IUCN-ov crveni popis 2016 pristupljeno 4. svibnja 2018.
  3. Animal Info – Gorilla. AnimalInfo.org pristupljeno 4. svibnja 2018.
  4. (1978). "Relationship between body size and long bone lengths in Pan and Gorilla". American Journal of Physical Anthropology 50 (1): 23.–25.
  5. (1995). "Ontogeny and the evolution of adult body size dimorphism in apes". American Journal of Primatology 36: 37
  6. Thousands Of Rare Gorillas Found In Congo. Cbsnews.com (5. kolovoza 2008.) pristupljeno 34. svibnja 2018.
  7. (2008). "Gorilla gorilla ssp. diehli". ISBN 39998