Zatvor u Mostaru

Koordinate: 43°20′46″N 17°48′29″E / 43.34625°N 17.80814°E / 43.34625; 17.80814
Izvor: Wikipedija

Zgrada zatvora u Mostaru (Kazneno popravnog zavoda poluotvorenog tipa) je s kraja 19. stoljeća. Svoj vanjski izgled je u osnovi sačuvala do danas. Desetljećima je nosila prepoznatljivo ime "Ćelovina".[1]

Austro-Ugarska[uredi | uredi kôd]

Izgradnja je počela polovicom 1891. godine usporedno s gradnjom zgrade Okružnog suda, koja se gradila u neposrednoj blizini. U zgradi okružnog suda je i danas Županijski sud. Dotad su u Mostaru okružni sud i zatvor bili na Konaku. Koncem 1892. obje su ustanove preselile s Konaka u te novoizgrađene objekte.[1] Zgradu zatvora projektirao je moravski inženjer Maximilian David.[2] Novoizgrađenu zatvorsku zgradu opasavale su visoke zidine koje onemogućavaju pogled na vanjski svijet. Visoke zidine su i danas. Godine 1922. zgrada zatvora je dobila električnu rasvjetu zamijenivši dotadašnje fenjere.[1]

Samostalna BiH[uredi | uredi kôd]

U razdoblju rata u BiH, zatvorska zgrada je sve do 1995. bila na prvoj crti bojišnice. Pretrpila je brojna oštećenja, zbog čega je morala biti obnovljena. Godine 1995. ponovo je stavljena u uporabu. Danas je kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa. Zgrada je poboljšavana od 2001. godine do danas. Obnovljena su vodena čvorišta, spavaonica, dnevni boravci za osuđenike, adaptirana i nadograđena upravna zgrada, prošireni smještajni kapaciteti za osuđenike te tehnička poboljšanja poput videonadzora. Adaptirane su prostorije za šport i rekreaciju, vjerske obrede (katoličke, pravoslavne, islamske), zdravstvenu zaštitu osuđenika, kino-dvorane. Unutar zgrade je gospodarska jedinica "Radobolja". U gospodarskoj jedinici osuđenici se bave povrtlarstvom, svinjogojstvom, peradarstvom. Za potrebe gospodarske jedinice sagrađeni su novi objekti kao plastenici, prostorije za svinje i kokoši nesilice.[1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d KPZ MostarArhivirana inačica izvorne stranice od 10. studenoga 2017. (Wayback Machine) O zatvoru. Ažurirano 25. ožujka 2010. (pristupljeno 10. studenoga 2017.)
  2. Odluka o proglašavanju nacionalnim spomenikom BiH graditeljske cjeline, franjevačkog samostana s crkvom u Širokom Brijegu Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, objavljeno 23. svibnja 2007., pristupljeno 7. prosinca 2016.