Vidi kôd stranice Zlatarovo zlato

{{naslov u kurzivu}}
'''''Zlatarovo zlato''''' prvi je roman [[August Šenoa|Augusta Šenoe]] ([[1838.]] – [[1881.]]), napisan [[1871.]] godine.<ref name="Vienac">August Šenoa, »Zlatarovo zlato: Roman iz prošlosti zagrebačke, napisao ga Aug. Šenoa«, ''Vienac'', god. III., br. 31., 5. kolovoza 1871., str. 489. → {{Google knjige|o2gxAQAAMAAJ|arhiv časopisa|page=489}}</ref> To je ujedno i prvi hrvatski [[povijesni roman]]. Radnja je smještena u Zagreb u 16. stoljeće, u vrijeme nakon [[Matija Gubec|Gupčeve]] [[Seljačka buna|Seljačke bune]]. Roman je najprije objavljen u nastavcima u časopisu ''[[Vijenac (časopis)|Vienac]]''<ref name="Vienac"/> od broja 31. (5. kolovoza 1871.) do broja 52. (30. prosinca 1871.) unutar III. godišta.

== Sadržaj ==
Roman ''Zlatarovo zlato'' podijeljen je na 26 poglavlja, u kojima je radnja oblikovana kroz dvije linije [[Fabula|fabule]]:
# povijesnu – čini je niz povijesnim izvorima oblikovanih epizoda o borbi Zagrepčana i [[feud]]alaca iz okolice, konkretnije [[Stjepko Gregorijanec|Stjepka Gregorijanca]], veleposjednika [[Medvedgrad]]a.
# ljubavnu – satkana je iz romantičnih opisa nedužne mlade [[ljubav]]i Dore i Pavla, koji su pripadnici dviju sukobljenih strana i dvaju različitih staleža, plemićkoga i građanskoga
Miješanje [[Romantizam|romantičkih]], [[Realizam (književnost)|realističkih]] i [[naturalizam|naturalističkih]] elemenata primjećuje se i u crno-bijeloj karakterizaciji likova, od kojih neki, poput intriganta Grge Čokolina, svojim djelovanjem pokreću niz događaja i zapleta u romanu. [[Kritika|Kritički osvrt]] na povijesna zbivanja u [[Hrvatska pod Habsburzima|Hrvatskoj pod Habzburzima]], snažna piščeva pristranost u razjašnjavanju staleškoga [[sukob]]a [[Grad|građana]] i feudalaca te izrazita [[Nacionalizam|nacionalno]]-[[Domoljublje|domoljubna]] nota koja se provlači kroz sva Šenoina djela također su elementi svih njegovih romana.<ref>Uskoković, str. 404.</ref>

Već u prvim rečenicama djela Šenoa otkriva da se radnja zbiva "na domaku šesanestoga vijeka, za kraljevanja [[Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva|Makse drugoga]], a banovanja biskupa Đure Draškovića".<ref>Ježić, str. 107.</ref> Točnije, vrijeme radnje romana određeno je godinama [[1574.]] i [[1579.]], a analepsama i [[retrospkecija|retrospekcijama]] koje sežu do [[13. stoljeće|13. stoljeća]] i [[epilog]]om koji doseže [[1610.]] godinu. Mjesto radnje romana jest Zagreb s okolicom ([[Samobor]], [[Medvedgrad]], [[Mokrice]]), uz [[Hrastovica|Hrastovicu]] i [[Vojna krajina|Vojnu krajinu]], koja kao mjesto radnje postoje u pripovijedanju Pavle i Radaka.<ref>Uskoković, str. 405.</ref>

Temeljen na povijesnim izvorima, roman ''Zlatarovo zlato'' donosi sliku života u [[Zagreb]]u 16. stoljeća, s galerijom likova iz plemićkoga, svećeničkoga i građanskoga sloja. Okosnicu romana Šenoa je formirao oko sukoba plemstva, koje propada, i građanstva koje polako prodire i preuzima ključne položaje u društvu.

== Likovi ==
'''Obitelj Krupić:'''
* '''Petar Krupić''' [[zagreb]]ački zlatar, pripadnik građanskog sloja. Nije bogat, ali nije ni siromašan. Žena mu je umrla. Ima prekrasnu kćer jedinicu [[Dora Krupićeva|Doru]] koju obožava. Plemenit je i pošten čovjek.
* '''Dora Krupićeva''' kći [[zagreb]]ačkog zlatara Petra Krupića, glavni lik i naslovna junakinja ''Zlatarova zlata''. Poslušna je, plemenita, vrijedna i lijepa djevojka, dijelom i naivna. Voli svog oca i kumu Magdu i pomaže im. Zaljubljuje se u Pavla Gregorijanca, no njihova ljubav ne uspijeva nadvladati staleške i druge prepreke. Doru daje otrovati Klara Grubarova zbog planirane Dorine udaje za Pavla kojeg je Klara željela za sebe.

'''Obitelj Gregorijanec:'''
* '''[[Stjepko Gregorijanec]]''', feudalni gospodar Medvedgrada i protivnik Zagreba i Zagrepčana. Ima ženu Martu i tri sina (Niko, Pavao i Jerko; Jerka je imao sa sluškinjom koju je silovao; nakon njene smrti Jerka je odgajao stric). U romanu je zao i pohlepan. U naletu bijesa ubija ženu Martu. Sviđa mu se Dora Krupićeva, iako zna da su ona i njegov sin Pavao zaljubljeni. Stjepko ne odobrava njihovu vezu i naručuje Dorinu otmicu. Napada Zagrepčane, krade od njih i pali im kuće. Djelomično je kriv za Dorinu tragičnu smrt. Na samrti se kaje i od sinova traži oprost za zla koja je učinio.
* '''Marta Gregorijančeva''', žena Stjepka Gregorijanca
* '''Pavao Gregorijanec''', Stjepkov sin, razborit mladić. Zaljubljen u Doru otkad ju je prvi put vidio. Unatoč velikoj ljubavi, ne može spriječiti zla koja se dogode Dori. Nakon njezine smrti vraća se u rat s Turcima.
* '''Niko Gregorijanec''', Stjepkov sin. Oženio se Ankom i s njom ima kćer.
* '''Anka Gregorijančeva''', žena Nike Gregorijanca.
* '''Jerko Gregorijanec''', tajanstveni dobročinitelj. Potajno je zaljubljen u Doru. On je i Stjepkov sin, no to otkriva tek na kraju romana. Pravio se nijemim kako nikada ne bi morao reći istinu o svom podrijetlu. Jerko ne može biti sretan, pa svojim dobrim i tajnovitim djelima pomaže Dori i Pavlu obraniti svoju ljubav.

'''Ostali likovi:'''
* '''Magda "paprenjarka"''', starica koja na [[Trg svetog Marka|Trgu sv. Marka]] prodaje [[svijeća|svijeće]] i [[paprenjak]]e. Dorina je kuma koja ju je pomagala odgajati. Savjetuje Dorinu ocu odbijanje Grgine prosidbe. Za osvetu, Grga ju je prevario i prijavio sudu. Na kraju romana, Magda umire od tuge na Dorinu grobu.
* '''Grga Čokolin''', brijač, intrigant koji zapliće radnju i čini je zanimljivijom. Ružan je, pohlepan i prijetvoran. Nakon što [[Dora Krupićeva|Dora]] odbije njegovu prosidbu, odlučuje joj se osvetiti. Dok je Stjepko palio i uništavao [[Zagreb]], Grga se pretvarao da je ranjeni vojnik i tražio od Dore čašu vode te je na prijevaru otrovao, u dogovoru s Klarom. Kasnije je Grga umoren u potjeri.
*'''Klara Grubarova''' (kasnije Ungnadova) je fatalna žena (''femme fatale''). Lijepa je i navikla dobivati sve što poželi. Ne preza ni pred čime. Odlučna je u namjeri osvajanja Pavla, iako ga ona ne zanima. Kasnije se udaje za bana Ungnada, ne zbog ljubavi, već kako ne bi bila izbačena iz [[Samobor]]a. Na kraju romana Klara poludi.
* '''ban Ungnad'''
* '''Franjo Aranbas'''
* '''Đuro Zrinjski'''

== Zanimljivosti ==
* Kip Dore Krupićeve, djelo kipara [[Ivo Kerdić|Ive Kerdića]], od [[1929.]] godine stoji u niši [[Kamenita vrata|Kamenitih vrata]] blizu kojih je, u romanu, bila kuća njezina oca.<ref>Aleksandar Olujić, [https://www.zgkult.eu/2018/10/05/nepoznati-zagreb-dora-krupiceva/ ''(Ne)Poznati Zagreb – Dora Krupićeva''], zgkult.eu, 5. listopada 2018., pristupljeno 23. svibnja 2019.</ref>
* [[Radovan Devlić]] autor je stripovske adaptacije ''Zlatarova zlata''.<ref>[http://comics.cro.net/hklasici.html Klasici hrvatskog stripa: galerija portreta & značajnih ostvarenja našeg stripa], HiES – Hrvatska interaktivna Enciklopedija Stripa, comics.cro.net, pristupljeno 19. studenoga 2019.</ref>
* Prigodom 150. obljetnice izdavanja romana ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'' (u kojemu je roman i izlazio u nastavcima tijekom 1871.) je objavio digitalni pretisak cijeloga djela.<ref> [https://www.matica.hr/obavijesti/186/ Božićni dar u povodu 150. godišnjice Zlatarova zlata] ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]''. Pristupljeno 31. prosinca 2021. </ref>

== Literatura ==
* Davor Uskoković, ''Vodič kroz lektiru za srednje škole'', [[Mozaik knjiga]], Zagreb, [[2009.]], {{ISBN|978-953-14-0646-8}}
* [[Krešimir Nemec]], ''Zlatarovo zlato ; Povjestice / August Šenoa'', Zagreb, SysPrint, 2000, {{ISBN|953-6786-34-6}}
* [[Slavko Ježić]], ''August Šenoa – sabrana djela; knjiga II'', urednik [[Vladimir Popović (pjesnik)|Vladimir Popović]], Znanje, Zagreb, 1963., Štamparski zavod Ognjen Prica

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikizvor|Zlatarevo zlato}}
[https://www.matica.hr/media/uploads/vijenac/zlatarovo_zlato/Vienac_1871_-_Zlatarovo_zlato.pdf Digitalni pretisak romana Augusta Šenoe ''Zlatarovo zlato'' iz 1871. godine objavljen u ''Viencu'' u nastavcima]. PDF. Vijenac, Matica hrvatska, 2021., pristupljeno 28. prosinca 2021.{{August Šenoa}}

[[Kategorija:Hrvatski romani]]
[[Kategorija:Povijesni roman]]
[[Kategorija:Hrvatska epika]]
[[Kategorija:Djela Augusta Šenoe]]