Vidi kôd stranice Zub

{{izdvojeni članak|svibanj, 2018.}}
{{prijevod-srp}}
[[Datoteka:ToothSection.jpg|mini|250px|desno|Presjek kutnjaka]]
[[Slika:06-10-06smile.jpg|mini|desno|300p|Zubi čovjeka]]
'''Zubi''' (lat. dens, dentis, grč. δόντι) su kalcificirani organi (nisu kosti) koji se nalaze na početku probavnog trakta, u [[usna šupljina|usnoj šupljini]]. Usađeni su u alveolarne nastavke [[gornja vilica|gornje]] i [[donja vilica|donje čeljusti]] i smješteni u zubne čašice (alveole) .<ref name="r1">Željko Martinović: ''Osnovi dentalne morfologije'', II izdanje ("Službeni glasnik" Beograd, 2000.) {{ISBN|86-7549-175-1}}</ref> Čovjek obično ima 32 stalna i 20 mliječnih zuba.

==Anatomski dijelovi==

[[Datoteka:Struktura zuba.svg|mini|desno|280px|Struktura zuba]]
Na svakom se zubu razlikuju tri osnovna dijela: kruna, vrat i korijen.<ref name="r2">Olga Janković, Verica Vunjak: ''Morfologija zuba'', VII izdanje ("Zavod za udžbenike i nastavna sredstva" Beograd, 2001.) {{ISBN|86-17-08912-1}}</ref>

'''Kruna zuba''' (lat. corona dentis) označava se s dva termina: anatomska i klinička kruna. Anatomska je kruna dio zuba prekriven [[caklina|caklinom]]. Ona se kod intaktnog zubnog niza ne vidi cijela jer joj je vratni dio prekriven [[desni]]ma. Klinička kruna vidljivi je dio zuba i može, ali ne mora, odgovarati anatomskoj kruni. Ona se obično mijenja tijekom [[život]]a zbog resorpcije okolnog koštanog tkiva, povlačenja [[desni|gingive]] i sl.

'''Vrat zuba''' (lat. collum s. cervix dentis) suženje je na granici [[caklina|cakline]] i [[cement (zub)|cementa]] u obliku plitkog žlijeba (cervikalna linija ili caklinsko-cementni spoj) i u fiziološkim uslovima prekriven je [[desni|sluznicom usta]]. Između zuba i sluznice nalazi se uzak prostor dubine do 1,5 mm koji se naziva fiziološki džep.

'''Korijen zuba''' (lat. radix dentis) također je označen s dva termina, a služi učvršćivanju zuba. Anatomski korijen dio je zuba prekriven cementom i usađen je u zubnu jamicu (alveolu). Klinički je korijen onaj dio zuba koji se ne vidi pri inspekciji u ustima i može, ali ne mora, odgovarati anatomskom korijenu. Broj i veličina korjenova varira od zuba do zuba.

*''Jednokorjeni zubi'' su [[sjekutići]], [[očnjaci]] i [[pretkutnjaci]] (s izuzetkom [[prvi gornji pretkutnjak|gornjeg prvog premolara]]). 
*''Dvokorjeni zubi'' su [[prvi gornji pretkutnjak|gornji prvi pretkutnjak]] i svi donji [[kutnjaci]],
*''Trokorjeni zubi'' su gornji [[kutnjaci]] ([[prvi gornji kutnjak|prvi]] i [[drugi gornji kutnjak|drugi]]).

==Struktura (građa) zuba==

Svaki ljudski zub izgrađen je od tri kalcificirana [[tkivo|tkiva]]: [[caklina|cakline]], [[dentin]]a i [[cement (zub)|cementa]] te posebnog vezivnog tkiva — [[zubna pulpa|zubne pulpe]].<ref name="r1"/>

===Caklina===
{{Glavni|Caklina}}
[[Slika:Eruptingtoothwithlabels11-24-05.jpg|mini|desno|250px|Histološki preparat:
<br/>A: ''zub''
<br/>B: ''desni (gingiva)''
<br/>C: ''alveolarna kost''
<br/>D: ''periodoncijum'']]
[[Slika:Crosssectiontooth11-24-05.jpg|mini|desno|150p|A) ''caklina''
<br/>B) ''dentin'']]
''Zubna caklina'' (lat. substantia adamantina s. enamelum) čvrsto je mineralno [[tkivo]] koje prekriva dentin u predjelu anatomske krune zuba. Sadrži 4 - 6% organskih i 94 - 96% neorganskih tvari, a najbolje je razvijena na griznoj površini.<ref name="r2"/> To je najtvrđi dio zuba (i najtvrđe [[tkivo]] u organizmu uopće), ali je veoma krta. Sastoji se od šesterokutnih caklinskih prizmi promjera 3 - 6μm, tj. velikih i veoma zbijenih kristala kalcij-hidroksiapatita za koji su vezani ioni karbonata, [[magnezij|Mg]], [[natrij|Na]], [[kalij|K]] itd.<ref name="r3">Z. Anđelković, Lj. Somer, M. Perović, V. Avramović, Lj. Milenkova, N. Kostovska, A. Petrović: "Histološka građa organa" ("Bonafides" Niš 2001) {{ISBN|86-7434-003-2}}</ref> Ovi su kristali ugrađeni u finu mrežu veoma čvrstih i gotovo potpuno netopivih [[protein]]skih vlakana, a vanjska površina cakline prekrivena je caklinskom košuljicom (lat. cuticula dentis). Zbog svojega sastava caklina je veoma otporna na djelovanje [[enzim]]a, [[kiselina]] i ostalih korozivnih tvari te predstavlja prvu i glavnu liniju obrane zuba od [[karijes]]a.<ref name="r4">Arthur C. Guyton M.D, John E. Hall Ph.D: ''Medicinska fiziologija'', IX izdanje ("Savremena administracija" Beograd, 1999.)</ref>

Caklina je djelomično prozirna, tako da boja zuba (koja varira od žućkaste do svjetlosive i bjeličastoplave) ovisi o boji dentina i prozirnosti cakline. Što je caklina manje prozirna, to su zubi bjelji, a na prozirnost utječu debljina, gustoća, stupanj kalcifikacije i homogenost cakline.

===Dentin===
''Dentin'' (lat. substantia eburnea) ili zubna [[kost]] čvrsto je [[tkivo]] koje izgrađuje najveći dio zuba. Ne vidi se pri inspekciji zuba ''in situ'' u ustima jer je pokriven caklinom (u području krune) i cementom (u području korijena). Ima približan oblik zuba, a u središnjem dijelu formira zubnu šupljinu.<ref name="r1"/>

Po sastavu je sličan [[kost]]ima, te sadrži 28% organskih i 72% neorganskih tvari. Sastoji se uglavnom od kristala hidroksiapatita, koji su ugrađeni u čvrstu mrežu kolagenih vlakana, a soli [[kalcij]]a čine ga veoma otpornim na pritisak. Kroz dentin prolaze mnogobrojni Haversovi kanalići promjera 2 - 5μm, kroz koje se protežu Tomasova vlakna (ogranci [[krvna žila|krvnih žila]] i [[živac]]a) i fibra-vlakna (periferni produžeci [[stanica]] odontoblasta koje grade dentin). Dentin se stvara kontinuirano tokom cijelog [[život]]a (sekundarni i tercijarni dentin), a boja mu varira od žućkaste do bijelosive.

===Cement===

''Cement'' (lat. substantia ossea s. crusta petrosa) je mineralizirano vezivno [[tkivo]] koje prekriva dentin u predjelu anatomskog korijena zuba. Po građi je sličan [[kost]]ima i sadrži 32% organskih i 68% neorganskih tvari. Najdeblji je u području vrha (1 – 2 mm) i račvanja korjenova.<ref name="r1"/> Prožet je sustavom kanalića i lakuna, kroz koji prolaze tanke fibrile (koje odgovaraju Šarpejevim vlaknima [[kost]]iju), a koje učvršćuju zub za okolnu alveolu. Cement se, slično dentinu, stvara tijekom cijelog [[život]]a, a ima i veliki reparatorni potencijal.

===Pulpa===
''[[Zubna pulpa]]'' (lat. pulpa dentis) ispunjava unutrašnjost zuba, a sastoji se od rastresitog vezivnog [[tkivo|tkiva]]. Osnovni strukturni elementi [[zubna pulpa|pulpe]] su vezivno-tkivne [[stanica|stanice]], vlakna i osnovna supstanca. U osnovnoj supstanciji (koja potječe iz krvne plazme) nalaze se kolagena i elastična vlakna, [[krvotok|krvne]] i limfne žile, [[živac|živčana vlakna]] te relativno mali broj [[stanica]] (odontoblasta, fibroblasta, fibrocita, mezenhimalnih stanica, histiocita, limfocita, mastocita i sl).

Kod starijih se osoba [[zubna pulpa|pulpa]] postupno smanjuje zbog slabije prokrvljenosti, ali se zbog stvaranja novih slojeva dentina smanjuje i zubna šupljina. [[zubna pulpa|Pulpa]] ima više funkcija:
* formativnu u produkciji kolagenih vlakana i stvaranju dentina, 
* nutritivnu jer regulira [[metabolizam]] osnovnih elemenata svih dijelova zuba, 
* neurosenzornu jer sadrži osjećajna [[živčani sustav|živčana vlakna]],
* obrambenu ulogu koja se ogleda u stvaranju sekundarnog i tercijarnog dentina.<ref name="r5">Olga Karadžov, Dušan Kezele, Dragan Kuburović, Dušan Marković: "Preparacija Kaviteta" ("Akademska misao" Beograd 2001.) {{ISBN|86-7466-039-8}}</ref>

Grana [[stomatologija|stomatologije]] koja se bavi terapijom oboljele [[zubna pulpa|pulpe]] naziva se [[endodoncija]].

===Zubna šupljina===

''Pulpna komora'' (lat. cavum dentis) analogna je vanjskoj konturi zuba i u njezin sastav ulaze sljedeći dijelovi: komora pulpe (koja se nalazi u predjelu anatomske krune zuba), rogovi pulpe (okluzalni produžeci komore), pulpni kanal (lokaliziran u predjelu korena), apikalni otvor (šupljina u predjelu vrha korijena kroz koji prolaze živčani i nutritivni elementi), lateralni ili akcesorni kanali, pomoćni ili suplementarni kanali i anastamoze (koje povezuju pulpne kanale).<ref name="r1"/>

==Teorije o postanku zuba==

Postoji nekoliko teorija koje objašnjavaju nastanak zuba, a sve se zasnivaju na analizama [[fosil]]nih ostataka. Nijedna od njih nije u potpunosti potvrđena.<ref name="r1"/>

''Trituberkularna teorija'' ili ''teorija diferencijacije'' kaže da je čovječje zubalo nastalo od jednokvržičnih zuba reptila. Ovu je teoriju objavio Osborne [[1888.]] godine. On smatra da su se na postojećoj kvržici prvo pojavile dvije oštre elevacije, od kojih su daljom [[evolucija (biologija)|evolucijom]] nastale još dvije kvržice. U periodu Jure pojavile su se i dodatne kvržice, te su tako formirane okluzalne površine današnjih [[kutnjaci|kutnjaka]].

''Konkrescentna teorija'' smatra da su današnji zubi [[sisavci|sisavaca]] nastali spajanjem pojedinačnih zuba reptila, i da broj kvržica odgovara broju spojenih primarnih zuba.

''Koncentracijska'' ili ''dimer teorija'', koju je predložio Bolk [[1916.]] godine, kaže da su složeni zubi [[sisavci|sisavaca]] nastali nepotpunim cijepanjem jednostavne dentalne osnove reptila.

==Formiranje zuba==
Formiranje denticije (odontogeneza) obuhvaća tri faze:

* fazu rasta i razvoja zuba,
* fazu erupcije i
* fazu okluzalne adaptacije.

===Faza rasta i razvoja===

[[Slika:Capstage11-23-05.jpg|mini|250px|desno|Stadij kape]]
[[Slika:Earlybellstage11-18-05.jpg|mini|250px|desno|Stadij zvona]]
'''Rast i razvoj zuba''' prolazi kroz četiri stadij: stadij zametka, stadij kape, stadij zvona i stadij formiranja korijena.<ref name="r1"/>

''Stadij zametka'' počinje u šestom tjednu intrauterinog [[život]]a ploda. Ektodermalni epitel zadebljava i formira epitelnu gredicu, koja se razvija i spušta u dubinu mezoderma. Ona se dijeli na vanjski i unutrašnji segment (primarna dentalna lamina) na kojem se u osmom tjednu počinju formirati zameci prvih mliječnih zuba (koji su ujedno i caklinski organ).

U ''stadiju kape'' započinje kalcifikacija caklinskog organa, proliferacija epitelnih [[stanica]] zametka u okolni mezoderm i invaginacija bazalnog dijela caklinskog organa.

U ''stadiju zvona'' se nastavlja proliferacija epitela i produbljivanje invaginacije u bazalnom području caklinskog organa. U udubljenje urasta mezoderm i formira dentalnu papilu, od koje će nastati [[zubna pulpa]]. Od mezenhimnih [[stanica]] razvija se folikularna vrećica, koja s dentalnom papilom i caklinskim organom čini zubnu klicu.

[[Zubna pulpa]] s periferno raspoređenim odontoblastima započinje stvaranje dentina (dentinogeneza), a caklinski organ pomoću ameloblasta stvaranje cakline (amelogeneza). Folikularna vrećica formira fibrovaskularnu kapsulu oko zuba u razvoju, koja je odgovorna za nutriciju, a ima i druge važne uloge. Na kraju stadija zvona počinje stvaranje [[kost]]i u mezodermu, folikul se transformira u periodontalno [[tkivo]], a od caklinskog organa nastaje sekundarna dentalna lamina (za supstituentne zube). Također caklina i dentin formiraju zonu koja će postati caklinsko-dentinski spoj.

''Stadij formiranja korijena'' se karakterizira stvaranjem strukture korjenova od Hertvigove epitelne ovojnice, koja nastaje u stadiju zvona od unutrašnjeg sloja caklinskog organa.

Dakle, caklina zuba je ektodermalnog, a ostale strukture ([[zubna pulpa|pulpa]], dentin i cement) mezodermalnog porijekla.

===Faza erupcije===

'''Erupcija zuba''' predstavlja proces nicanja zuba i može se podijeliti na fazu aktivne i fazu pasivne erupcije (okluzalne adaptacije). Smatra se da je proces nicanja završen kada zub uspostavi kontakt s antagonistom iz suprotne vilice.

Faza aktivne erupcije obuhvaća tri etape: intraosealnu, transgingivalnu i supragingivalnu etapu.

===Faza okluzalne adaptacije===

'''Okluzalna adaptacija''' predstavlja pasivnu erupciju zuba, u čijoj se osnovi nalazi proces abrazije. Dalje nicanje zuba je onemogućeno okluzalnim kontaktima antagonista, osim u slučaju gubitka zuba kada se javlja ekstruzija njegovog oponenta iz suprotne vilice. U tijeku ove faze se završava rast i razvoj korjenova, uspostavljaju stabilni okluzalni odnosi i dr.

===Faktori koji utječu na razvoj zuba===

Na razvoj i brzinu nicanja zuba mogu djelovati [[hormoni|hormon]]i [[štitnjača|štitnjače]] i [[hormoni|hormon]] rasta. Osim toga, na deponiranje soli u zubima u ranom stadiju njihovog razvoja djeluju količina [[kalcij]]a i fosfata u [[hrana|hrani]], vitamin D, paratireoidni [[hormoni|hormon]] i sl. Kada su svi ovi faktori normalni strukture zuba se pravilno razvijaju, a u suprotnom razvoj i struktura zubnih organa mogu biti ozbiljno poremećeni.<ref name="r4"/>

===Morfogeneza===

Fiziološki procesi u tijeku morfogeneze su podijeljeni u nekoliko faza: faza inicijacije (u kojoj nastaju zameci zuba), faza proliferacije (koja utječe na njihovu veličinu i proporcije), faza histodiferencijacije (kada nastaju [[caklina]] i [[stanica|stanice]] koje stvaraju [[dentin]] — odontoblasti), faza morfodiferencijacije (kada se određuje oblik i veličina zuba) i faza apozicije (koja obuhvata deponiranje [[caklina|cakline]] i [[dentin]]a).

===Uzgajanje u laboratorijima===

Grupa znanstvenika s Univerziteta za nauku u [[Tokio|Tokiju]] je početkom 2007. godine uspješno izvela eksperiment "uzgajanja" i presađivanja zubnih organa u vilicu miša. Oni su injektirali mezenhimalne i epitelijalne [[stanica|stanice]] u strukturu kolagena i 14 dana pratili kako rastu i diferenciraju se svi strukturni elementi zuba. Potom si ih presadili u kavitet prethodno izvađenog zuba i ovi su normalno izrasli i razvili se.

Metoda koju su koristili japanski znanstvenici je prvi put pokazala, da je moguće od nekoliko [[stanica]] razviti cijeli organ.<ref name="r7">[http://www.researchsea.com/html/article.php/aid/1422/cid/1/research/a_method_to_regrow_teeth.html?PHPSESSID=8eb0c4b6eb747a4901d50f1cad8c8178 A method to regrow teeth] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160306193316/http://researchsea.com/html/article.php/aid/1422/cid/1/research/a_method_to_regrow_teeth.html |date=6. ožujka 2016. }} Tekst sa sitea www.researchsea.com</ref>

==Kronologija nicanja==

{| border="1" cellpadding="5" cellspacing="0" align="center"
|colspan=1 | 
|! style="background:#ffdead;" colspan=4 align="center" | '''MLIJEČNI ZUBI'''
|! style="background:#ffdead;" colspan=4 align="center" | '''STALNI ZUBI'''
|-
|colspan=1 align="center" | 
|colspan=2 align="center" | '''donji'''
|colspan=2 align="center" | '''gornji'''
|colspan=2 align="center" | '''donji'''
|colspan=2 align="center" | '''gornji'''
|-
|align="center" | 
|align="center" | vrijeme (mj.)
|align="center" | redoslijed
|align="center" | vrijeme (mj.)
|align="center" | redoslijed
|align="center" | vrijeme (god.)
|align="center" | redoslijed
|align="center" | vrijeme (god.)
|align="center" | redoslijed
|-
|'''središnji sjekutić'''
|align="center" | 6
|align="center" | 1
|align="center" | 7,5
|align="center" | 1
|align="center" | 6 - 7
|align="center" | 2
|align="center" | 7 - 8
|align="center" | 2
|-
|'''lateralni sjekutić'''
|align="center" | 7
|align="center" | 2
|align="center" | 9
|align="center" | 2
|align="center" | 7 - 8
|align="center" | 3
|align="center" | 8 - 9
|align="center" | 3
|-
|'''očnjak'''
|align="center" | 16
|align="center" | 4
|align="center" | 19
|align="center" | 4
|align="center" | 9 - 10
|align="center" | 4
|align="center" | 11 - 12
|align="center" | 6
|-
|'''prvi pretkutnjak'''
|align="center" | -
|align="center" | -
|align="center" | -
|align="center" | -
|align="center" | 10 - 11
|align="center" | 5
|align="center" | 10 - 11
|align="center" | 4
|-
|'''drugi pretkutnjak'''
|align="center" | -
|align="center" | -
|align="center" | -
|align="center" | -
|align="center" | 11 - 12
|align="center" | 6
|align="center" | 11 - 12
|align="center" | 5
|-
|'''prvi kutnjak'''
|align="center" | 12
|align="center" | 3
|align="center" | 14
|align="center" | 3
|align="center" | 6 - 7
|align="center" | 1
|align="center" | 6 - 7
|align="center" | 1
|-
|'''drugi kutnjak'''
|align="center" | 20
|align="center" | 5
|align="center" | 24
|align="center" | 5
|align="center" | 11 - 13
|align="center" | 7
|align="center" | 12 - 13
|align="center" | 7
|-
|'''treći kutnjak'''
|align="center" | -
|align="center" | -
|align="center" | -
|align="center" | -
|align="center" | 17 - 30
|align="center" | 8
|align="center" | 17 - 30
|align="center" | 8
|}

==Klasifikacija==

[[Slika:SpooSpas teeth.jpg|mini|250px|desno|Stalni zubi]]
Zubi se mogu podijeliti po: 
#periodu nicanja, 
#morfološkom obliku i 
#lokalizaciji u dentalnom luku.

[[Čovjek]] ima dva perioda nicanja zuba ([[difiodoncija]]), pa razlikujemo primarnu (mliječnu) i stalnu denticiju. [[Mliječna denticija]] se sastoji od 20 zuba (lat. dentes decidui), čije nicanje počinje u šestom mjesecu [[život]]a. Veoma rijetko, beba odmah po rođenju ima iznikle zube, koji se označavaju kao prenatalni. [[Stalna denticija]] se obično sastoji od 32 zuba (lat. dentes permanentes s. adulti), a počinju nicati od šeste godine života. Postoji i period tzv. [[mješovita denticija|mješovite denticije]] (kada su prisutni i stalni i mliječni zubi u ustima) i traje od 6. do 12. godine života.

Prema morfološkim karakteristikama zubi se dijele na klase: 
#[[sjekutići|sjekutiće]] (lat. dentes incisivi), 
#[[očnjaci|očnjake]] (lat. dentes canini), 
#[[pretkutnjaci|pretkutnjake]] ili premolari (lat. dentes praemolares) i 
#[[kutnjaci|kutnjake]] ili molari (lat. dentes molares).

U primarnoj denticiji ne postoje [[pretkutnjaci]], a zbog različitih oblika zuba možemo reći da je čovječje zubalo heterodont (što naglašava njihovu različitu ulogu u procesu [[ingestija|ingestije]]).

Zubi obrazuju tzv. dentalne lukove. Gornji dentalni luk (lat. arcus dentalis superior) ima oblik [[elipsa|poluelipse]], a donji (lat. arcus dentalis inferior) oblik [[parabola|parabole]]. Zajedno oni čine zubalo (lat. dentura).

Prema mjestu u zubnom luku zubi se dijele na: 
#gornje i donje zube (lat. dentes superiores et inferiores); 
#desne i lijeve zube (lat. dentes lateri dextri et sinistri); 
#prednje i bočne zube (lat. dentes anteriores s. intercanini, s. frontales et dentes posteriores s. postcanini, s. transcanini).

''Prednji zubi su:''

*[[sjekutići]], koji sijeku [[hrana|hranu]], i
*[[očnjaci]], koji kidaju [[hrana|hranu]],

''Bočni zubi su:''

*[[pretkutnjaci]] (premolari) ili mali kutnjaci, koji gnječe i melju [[hrana|hranu]] i 
*[[kutnjaci]] (molari), koji imaju istu funkciju kao i pretkutnjaci.

==Dentalna formula==
Dvije zamišljene linije: vodoravna (okluzalna) i okomita (sagitalna) medijalna linija dijele zubalo na četiri simetrična kvadranta. Dentalna formula prikazuje broj zuba, po klasama, u odgovarajućem kvadrantu. Pošto se kod ljudi u svakom kvadrantu nalazi isti broj i identične klase zuba, konvencijom je utvrđeno da se njihova dentalna formula odnosi na gornji lijevi kvadrant (2-1-2-3). U njemu, dakle, imamo dva [[sjekutići|sjekutića]], jedan [[očnjaci|očnjak]], dva [[pretkutnjaci|pretkutnjaka]] i tri [[kutnjaci|kutnjaka]]. Dentalna formula mliječne denticije glasi 2-1-2 (dva [[sjekutići|sjekutića]], jedan [[očnjaci|očnjak]] i dva [[kutnjaci|kutnjaka]]).<ref name="r1"/>

==Obilježavanje zuba==
Postoji više načina (sustava) obilježavanja zuba: univerzalni numerički sustav ({{jez-eng|ADA-system}}), Palmerova metoda, sustav znakova plus (+) i minus (−), binarni sustav ({{jez-eng|FDI}}) itd.<ref name="r2"/>

Danas se u svijetu najčešće koristi binarni brojčani sustav, ustanovljen u [[Bukurešt]]u [[1970.]] godine na zasjedanju [[Svjetska stomatološka federacija|Međunarodne stomatološke federacije]]. Zubni lukovi su podijeljeni na četiri kvadranta koji su obilježeni brojevima 1—4 za stalnu denticiju (pri čemu 1 označava gornji desni, 2 gornji lijevi, 3 donji lijevi i 4 donji desni kvadrant). Četiri kvadranta mliječne denticije su obilježena brojevima 5—8. Drugi broj u sustavu označava položaj zuba u kvadrantu, polazeći od medijalne linije. Tako npr. [[gornji očnjak|gornji desni očnjak]] se označava s 13 (jedan-tri); [[drugi donji sjekutić|donji lijevi lateralni sjekutić]] s 32 (tri-dva) itd.
{|
| 
| 
|}
{|valign="top" width="100%"
!colspan="3"|
|-
|width="33%"|
11 - [[prvi gornji sjekutić|gornji desni centralni sjekutić]]<br>
12 - [[drugi gornji sekutić|gornji desni lateralni sjekutić]]<br>
13 - [[gornji očnjak|gornji desni očnjak]]<br>
14 - [[prvi gornji pretkutnjak|gornji desni prvi pretkutnjak]]<br>
15 - [[drugi gornji pretkutnjak|gornji desni drugi pretkutnjak]]<br>
16 - [[prvi gornji kutnjak|gornji desni prvi kutnjak]]<br>
17 - [[drugi gornji kutnjak|gornji desni drugi kutnjak]]<br>
18 - [[treći gornji kutnjak|gornji desni treći kutnjak (umnjak)]]

41 - [[prvi donji sekutić|donji desni centralni sjekutić]]<br>
42 - [[drugi donji sekutić|donji desni lateralni sjekutić]]<br>
43 - [[donji očnjak|donji desni očnjak]]<br>
44 - [[prvi donji pretkutnjak|donji desni prvi pretkutnjak]]<br>
45 - [[drugi donji pretkutnjak|donji desni drugi pretkutnjak]]<br>
46 - [[prvi donji kutnjak|donji desni prvi kutnjak]]<br>
47 - [[drugi donji kutnjak|donji desni drugi kutnjak]]<br>
48 - [[treći donji kutnjak|donji desni treći kutnjak (umnjak)]]<br>
|width="33%"|
|width="33%"|
21 - [[prvi gornji sekutić|gornji lijevi centralni sjekutić]]<br>
22 - [[drugi gornji sekutić|gornji lijevi lateralni sjekutić]]<br>
23 - [[gornji očnjak|gornji lijevi očnjak]]<br>
24 - [[prvi gornji pretkutnjak|gornji lijevi prvi pretkutnjak]]<br>
25 - [[drugi gornji pretkutnjak|gornji lijevi drugi pretkutnjak]]<br>
26 - [[prvi gornji kutnjak|gornji lijevi prvi kutnjak]]<br>
27 - [[drugi gornji kutnjak|gornji lijevi drugi kutnjak]]<br>
28 - [[treći gornji kutnjak|gornji lijevi treći kutnjak (umnjak)]]

31 - [[prvi donji sekutić|donji lijevi centralni sjekutić]]<br>
32 - [[drugi donji sekutić|donji lijevi lateralni sjekutić]]<br>
33 - [[donji očnjak|donji lijevi očnjak]]<br>
34 - [[prvi donji pretkutnjak|donji lijevi prvi pretkutnjak]]<br>
35 - [[drugi donji pretkutnjak|donji lijevi drugi pretkutnjak]]<br>
36 - [[prvi donji kutnjak|donji lijevi prvi kutnjak]]<br>
37 - [[drugi donji kutnjak|donji lijevi drugi kutnjak]]<br>
38 - [[treći donji kutnjak|donji lijevi treći kutnjak (umnjak)]]<br>
|}

==Potporne strukture==
{{Glavni|Potporne strukture zuba}}
[[tkivo|Tkiva]] koja pružaju potporu zubima nazivaju se jednim imenom parodoncij. Tu spadaju gingiva, cement, periodoncij i koštana alveola.

'''Gingiva''' (desni) je mastikatorna [[sluznica]] koja prekriva alveolarne nastavke [[gornja vilica|gornje]] i [[donja vilica|donje vilice]]. Dijeli se na slobodnu (marginalnu) i pripojnu [[desni|gingivu]]. Slobodna gingiva oblaže vrat zuba, obično je svjetloljubičaste boje, valovita je i visoka oko 0,5-2-{mm}-. Prostor između gingive i zuba naziva se gingivalni sulkus. U apikalnom smjeru slobodna prelazi u pripojnu gingivu, koja je čvrsto pripojena za podlogu i nešto crvenija u odnosu na slobodnu [[desni|gingivu]].

'''Periodoncij''' je [[tkivo]] koje okružuje korijen zuba i pričvršćuje ga za fascikularnu [[kost]]. Prostor između [[kost]]i i zuba naziva se periodontalni prostor. U njemu se nalaze [[ćelija|ćelije]], [[krvni sistem|krvni]] i limfni sudovi, nervi i Šarpejeva vlakna. To su kolagena, neelastična, valovita vlakna koja su razapeta između zuba i alveole i koja ograničavaju pokrete zuba samo u fiziološkim granicama. Grupirana su u snopove i dele se na gingivalnu i alveolarnu grupu.

'''Alveole''' su zubne čašice, smeštene u alveolarnim nastavcima [[gornja vilica|gornje]] i [[donja vilica|donje vilice]], a međusobno su odeljene pregradama. Pregrade između alveola susednih zuba se nazivaju ''septa interalveolarija'' (lat. septa interalveolaria), a između korenova jednog zuba ''septa interradikularija'' (lat. septa interradicularia).<ref name="r6">Dr Slavoljub V. Jovanović, dr Nadežda A. Jeličić: "Anatomija čoveka — glava i vrat" ("Savremena administracija", Beograd, 2000.) {{ISBN|86-387-0604-9}}</ref> Zid alveole se naziva i prava alveolarna ili vlaknasta [[kost]], pošto su u nju ugrađeni krajevi periodontalnih vlakana.

Fiziološke uloge pripojnog sistema su: potporna (preko njega se ostaruje biološka i mehanička veza zuba s alveolom), formativna (koju obavljaju [[stanica|stanice]] osteoblasti, fibroblasti i cementoblasti omogućavajući visok reparatorni potencijal potpornih struktura), nutritivna (koju obavljaju arterijske [[krvotok|krvne žile]]), neurosenzorna i zaštitna uloga (jer prihvaća i amortizuje različite sile koje djeluju na zub).

==Vaskularizacija i inervacija==

[[Zubna pulpa]] je bogato prokrvljena, što se dovodi u vezu s njenim mnogobrojnim i značajnim funkcijama. [[krvotok|Krvne žile]] za zube [[gornja vilica|gornje vilice]] potječu iz ''a. alveolaris superior posterior'' i ''aa. alveolares superiores anteriores'' (grana vilične i infraorbitalne arterije), dok su donji zubi vaskularizirani od strane ''a. alveolaris inferior'' (bočne grane vilične arterije).<ref name="r6"/> Ove [[krvotok|krvne žile]] se potom dijele i daju ogranke za [[zubna pulpa|zubnu pulpu]] i okolne potporne strukture. Cirkulaciju [[krv]]i reguliraju vlakna [[autonomni živčani sustav|autonomnog živčanog sustava]].<ref name="r5"/>

Gornji zubi su inervirani preko gornjeg dentalnog spleta u čiji sastav ulaze ''n. maxillaris'' i ''n.infraorbitalis'', a donji zubi dobivaju živce od donjeg dentalnog spleta koji izgrađuju ''n. alveolaris inferior'' i ''n.incisivus''.

==Anomalije==
[[Slika:Milk.teeth.fusion.jpg|mini|250px|desno|Spojeni mliječni zubi]]
Dentalne anomalije nastaju kao posljedica djelovanja različitih faktora, odnosno razvojnih metaboličkih smetnji. Mogu se podijeliti na urođene i stečene.<ref name="r1"/>

'''Urođene anomalije''' su anomalije vezane za broj, veličinu, oblik, položaj zuba i abnormalne kalcifikacije i apozicije. Neke od njih su:
*''Makrodoncija'' i ''mikrodoncija'' su poremećaji u veličini zuba. U prvom slučaju radi se o uvećanju, a u drugom o smanjenju veličine zubnog organa.
*''Anodoncija'', ''hiperdoncija'' ili ''hipodoncija'' su poremećaji vezani za broj zuba. Anodoncija predstavlja totalno odsustvo mliječnih i stalnih zuba, a hiperdoncija bi bila razvoj prekobrojnih zuba. Hipodoncija je pojava abnormalnog odsustva nekih zuba. Također treba spomenuti oligodontciju, izraz koji označava odsustvo 6 ili više zuba.
*''Geminacija'' i ''fuzija'' su anomalije oblika zuba. Germinacija je pojava kada se zub podijeli na dva dijela, a fuzija se odnosi na spajanje više zuba u jedan.

'''Stečene anomalije''' predstavljaju osnovnu patologiju stomatognatog sustava i ovdje se ubrajaju: malokluzije, prijelomi, erozije i patološka abrazija.

*''Malokluzija'' je najčešće nasljedni poremećaj u kome gornji i donji zubi ne pristaju svojim kvržicama točno jedni na druge, jer zubi pri rastu zauzimaju abnormalan položaj i ne mogu nesmetano obavljati svoju funkciju. Korekcija se vrši pomoću tzv. [[ortodoncija|ortodontskih]] aparata, koji dovode zub u normalan položaj.<ref name="r4"/>
*''Prijelomi'' su posljedica traumatske povrede i primjenom adekvatne terapije ovakvi zubi se mogu sačuvati.
*''Erozije'' ili ''klinasti defekti'' se najčešće javljaju na labijalnim površinama prednjih zuba i [[pretkutnjaci|pretkutnjaka]], u predjelu caklinsko-dentinskog spoja. To su polumjesečasta udubljenja žute ili sive boje, otporna na [[karijes]]. Ipak, ponekad mogu izazvati sporadičnu bol, pa zahtijevaju liječničku intervenciju.
*''Patološka abrazija'' nastaje usred prekomjernog trošenja zuba i može javiti u svim pravcima. Takvo stanje dovodi do narušavanja zubala i poremećaja u međuviličnim odnosima, i obično se sanira u okviru stomatološke protetike.

==Bolesti==

Bolesti zuba spadaju među najčešća oboljenja ljudskog roda. Grubo se mogu podijeliti u dvije grupe: karijes i njegove komplikacije, i oboljenja potpornog aparata zuba (parodontopatije).<ref name="r2"/>

===Karijes===
{{glavni|Karijes}}
[[Karijes]] je kronična [[bolest]] tvrdih zubnih [[tkivo|tkiva]] koje dovodi do razaranja zuba. Njegova etiologija je multikauzalna, a velika učestalost ga ubraja među najčešće [[bolest]]i suvremenog [[čovjek]]a. Karijes počinje na površini zuba i to razgradnjom cakline (demineralizacijom) i progresivno prodire u dubinu i širinu zahvaćajući ostale strukture zubnog tkiva. Osnovni uzročnik ove [[bolest]]i je [[bakterija]] "Streptococcus mutans". Kad se karijes približi pulpi, nastaje upalna reakcija poznata kao pulpitis. Osim toga, ova infekcija može preći granice zuba, te napasti okolna tkiva i strukture. Tada nastaju akutne i kronične komplikacije karijesa (periodontitis, apsces, granulom, gangrena pulpe, ciste i dr).

Istraživanja pokazuju da dodatak male količine [[fluor]]a u [[voda|vodu]] za piće, čini dječje zube dva puta otpornijim prema [[karijes]]u. Ipak, velike količine [[fluor]]a mogu izazvati poremećaj koji se naziva fluoroza.<ref name="r10">S.Stefanović i saradnici: ''Specijalna klinička fiziologija'', III izdanje ("Medicinska knjiga" Beograd-zagreb, 1980.)</ref>

===Parodontopatije===

Parodontopatije su [[bolest]]i potpornog aparata zuba i mogu biti: ''zapaljenske'' (parodontitis), ''atrofične'' (parodontoza) i ''mješovite''.

One mogu nastati kao posljedica općih poremećaja u organizmu (avitaminoza, hormonalni poremećaji, alergije, trovanje teškim metalima) ili kao posljedica lokalnih nadražaja (zubni kamenac, plak, unilateralno žvakanje, škripanje zubima, poremećaj okluzije, dentalne anomalije i dr).<ref name="r2"/>

Početna faza [[bolest]]i se naziva ''gingivitis'' (upala desni). Odlikuje se bolom, crvenilom, otokom i eventualnim krvarenjem.<ref name="r11">[http://www.dentalcare.com/soap/patient/bosnian/periodon.htm Periodontal disease] Pristup 5. kolovoza 2007.</ref> To je relativno često oboljenje, prisutno kod više od 80% ljudske populacije, ali nije naročito opasno. Ako se ne liječi, [[bolest]] se može proširiti i na okolne koštane strukture i ligament zuba. Nakon toga, u poodmakloj fazi javljaju se razgradnja [[kost]]i, gnojne upale, neprijatan zadah, rasklimavanje zuba itd.

U [[terapija|terapiji]] parodontopatije vrši se uklanjanje uzroka iritacije, saniranje zuba, ponekad protetsko i ortopedsko zbrinjavanje i održavanje oralne [[higijena|higijene]].

==Povrede==
[[Slika:DentalSurgicalExtraction.jpg|mini|250px|Kirurško vađenje zuba]]
Od svih povreda [[kost]]iju glave, povrede zuba su najučestalije. Kako se nalaze na naijistaknutijemm dijelu lica, zubi su često izloženi oštećenjima u toku rada, u prometnim nesrećama, pri padovima, tučama i sl. Prelomi [[čeljust]]i su obično praćeni oštećenjem jednog ili većeg broja zuba u vidu rasklaćenja, iščašenja, pa sve do najrazličitijih oblika prijeloma. Na traumu su naročito neotporni zubi [[dijete|djece]] s mliječnom denticijom, zubi oslabljeni velikom plombom ili devitalizacijom i oni s duževremenskom umjetnom nadogradnjom kruničnog dijela. Na djelovanje traume utječu životno doba pojedinca, razvijenost zuba, završetak rasta korijena i stanje otvora na njemu. Povrede zuba mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: ''iščašenja'' (lat. luxatio dentis traumatica) i ''prelome'' (lat. fractura dentis traumatica).

Iščašenja obuhvaćaju nasilne dislokacije, luksacije i ekstrakcije zuba. Dislokacija predstavlja nasilno pomicanje zuba, čiji korijen ostaje u alveoli (čašici) jer nisu pokidana sva periodontalna vlakna. Kod luksacije postoji (u manjem ili većem stupnju) gubitak kontakta korijena i alveole i teško oštećenje potpornog aparata zuba, ali se on i dalje djelomično zadržava u čeljusti. Ekstrakcija označava potpuni nasilni gubitak zuba koji se može naći slobodan u [[usna šupljina|usnoj šupljini]] ili utisnut u meka tkiva ([[jezik]], obraze, sinus, mišićne strukture i sl).

Prelomi zuba nastaju pod djelovanjem jake izravne ili neizravne sile. Ovim povredama su znatno podložniji [[prednji zubi]], pogotovi oni u [[gornja čeljust|gornjoj čeljusti]]. Najučestalije su u dobu između 8. i 12. godine života. Prijelomi se dijele na ekstraalveolarne (krunične), intraalveolarne (korijenske) i kompletne prijelome. Isto tako postoji podjela na nepotpune i potpune prelome u odnosu na [[zubna pulpa|pulpu]].

Povrede zuba imaju svojstvenu kliničku sliku, koja se odlikuje prisustvom otoka i povreda mekog tkiva gingive, obraza ili sluznice. Zub je obično pomjeren ili oštećen i odstupa od normalnog dentalnog niza. Bol je stalan pratitelj ovih povreda, a pojačava se ne samo pri pokušaju [[žvakanje|žvakanja]], već su zbog njega ponekad i pokreti [[jezik]]a svedeni na minimum. Osim toga javlja se i jako lučenje pljuvačke (salivacija).<ref name="r12">[http://famona.sezampro.rs/omfs/raja/djordj06.pdf Povrede zuba i alveolarnog dela donje vilice]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Pristup 6. kolovoza 2007.</ref>

== Njega i higijena zuba ==
[[Slika:Dental floss (whole).jpg|mini|250px|lijevo|Konac za zube]]
[[Slika:Toothbrush 20050716 004.jpg|mini|115px|lijevo|Četkica za zube]]
Higijena zuba i usne šupljine je važna zbog prevencije različitih oboljenja kao što su [[karijes]], [[gingivitis]], [[parodontopatija]] i sl. Postoje dva vida oralne higijene: profesionalna i osobna. Redovna čišćenja koja obično rade [[stomatologija|stomatolozi]] ili stomatološki tehničari, služe za uklanjanje [[zubni kamenac|zubnog kamenca]] (mineraliziran plak), koji se pojavljuje i pored pažljivog i redovnog održavanja higijene.

Profesionalno čišćenje se obavlja uz pomoć raznih stomatoloških instrumenata koji pomažu uklanjanje naslaga zubnog kamenca sa zuba. Osobna [[higijena]] sastoji se od pravilnog i svakodnevnog pranja zuba i korištenja zubnog konca.<ref>[http://www.ada.org/public/topics/cleaning.asp Oral Health Topics: Cleaning your teeth and gums.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080222223237/http://www.ada.org/public/topics/cleaning.asp |date=22. veljače 2008. }} Tekst sa sajta Američke stomatološke Asocijacije  ({{jez-en|American Dental Association}} - ADA). Pristup 15. avgust, 2006.</ref> Svrha oralne [[higijena|higijene]] je smanjenje količine patoloških agenasa u ustima, a osnovni cilj je uklanjanje i sprječavanje formiranja zubnog plaka, koji se uglavnom sastoji od [[bakterija]].<ref>[http://www.dentistry.leeds.ac.uk/OROFACE/PAGES/micro/micro2.html Introduction to Dental Plaque.] Službena str. Stomatološkog instituta u Lidsu, Pristup 14. kolovoza 2006.</ref> S porastom količine dentalnog plaka, raste i podložnost [[zubi|zub]]a karijesu, lošem zadahu i sl.

Četkica za zube može ukloniti plak na skoro svim površinama [[zubi|zub]]a, izuzev u interdentalnim prostorima. Za uklanjanje ostataka hrane i dentalnog plaka iz ovih prostora, koristi se zubni konac, interdentalne i sulkularne četkice, ispirači i vodice za usta. Električne četkice za zube nisu efikasnije od manualnih,<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/health/2679175.stm Thumbs down for electric toothbrush,] hosted on the BBC News website, posted January 21, 2003. Page accessed January 23, 2007.</ref> osim što pomažu ljudima s oštećenjem, kao npr. osobama s reumatskim artritisom.

Fluoroterapija se također preporučuje kao prevencija karijesa. Fluor pomaže u sprečavanju ili usporavanju demineralizacije i propadanja zuba.<ref>Cate, A.R. Ten. "Oral Histology: development, structure, and function." 5th edition, 1998, p. 223. {{ISBN|0-8151-2952-1}}.</ref><ref>Ross, Michael H., Gordon I. Kaye, and Wojciech Pawlina, 2003. "Histology: a text and atlas." 4th edition, p. 453. {{ISBN|0-683-30242-6}}.</ref> Mnogi stomatolozi uključuju površinsku fluorizaciju u redovna čišćenja zuba.

==Komparativna analiza==

Većina današnjih [[kralježnjaci|kralježnjaka]] ima zube. [[Čovjek]] je razvio najsloženiji dentalni sustav prilagođen raznovrsnoj prehrani, i on se nalazi na vrhu [[evolucija (biologija)|evolucione]] ljestvice.

Kod [[životinje|životinja]] su zubi veoma raznoliki, a njihova morfologija odgovara funkciji odnosno načinu prehrane životinje. Zbog toga je kod biljojeda prisutan veći broj bočnih zuba, čija velika grizna površina omogućava dobro žvakanje i pripremu [[hrana|hrane]] za dalje probavljanje. I ostali dio sustava za probavu je specifičan i prilagođen biljnoj prehrani. S druge strane, mesožderi imaju razvijene prednje zube (posebno očnjake) prilagođene za hvatanje plijena i kidanje mesa.

Kod nekih vrsta zubi rastu samo jednom tijekom života (monodonti), dok se kod drugih oni neprekidno obnavljaju (polidonti). Neke životinje (poput [[kornjača]]) su bezube, a druge (poput [[morski pas|morskih pasa]]) imaju ogroman broj zuba koji se mogu pomjerati<ref name="r9">[http://www.znanje.org/i/i25/05iv05/05iv0508/Sandra%20Zuber%20IV5/zubi%20ajkule.htm Zubi ajkule] Tekst sa sajta www.znanje.org. Pristup 1. kolovoza 2007.</ref> i koji rastu svaka dva tjedna. Kod [[morski konj|morskog konja]] očnjaci rastu tijekom cijelog života,<ref name="r8">[http://www.uic.edu/classes/orla/orla312/CANINES.htm The Permanent Canine Teeth] Stranica Sveučilišta u Chicagu. Pristup 5. veljače 2007.</ref> a kod glodavaca rastu sjekutići koji se troše kroz glodanje i stalno imaju istu dužinu. Nekim vrstama glodavaca, kao što je gvinejsko prase, pored sjekutića konstantno rastu i kutnjaci.<ref>Tummers M and Thesleff I. Root or crown: a developmental choice orchestrated by the differential regulation of the epithelial stem cell niche in the tooth of two rodent species. Development (2003). 130(6):1049-57.</ref><ref>AM Hunt. A description of the molar teeth and investing tissues of normal guinea pigs. J Dent Res. (1959) 38(2):216-31.</ref> Pojedine vrste imaju veoma specifičan oblik zuba (uvjetovan funkcijom) kao npr. šuplji očnjak kod [[zmije|zmija]] otrovnica. Uvjerljivo nasloženiji i najbolje razvijen zubalo u životinjskom svijetu imaju [[primati]], a najsličniju denticiju [[čovjek]]u imaju čimpanze.

==Zanimljivosti==

Paleontolozi koriste zube za analizu i identifikaciju fosilnih ostataka. Osim toga, oni se koriste i za identifikaciju žrtava različitih nesreća, kada nije moguće izvesti DNK analizu. Tvrda zubna tkiva su jedan od najdugovječnijih fizičkih pokazatelja postojanja nekog pojedinca nakon njegove [[smrt]]i. Na ljudskom zubalu je evidentirano više od 100 različitih morfoloških detalja, a od toga je 30-40 detaljno proučeno, definirano i standardizirano za dentoantropološku analizu.

Bilježenje morfoloških detalja, varijacija i anomalija zuba ima veliki značaj u proučavanju ljudske [[evolucija (biologija)|evolucije]], skeletne biologije izumrlih naroda, a također i u paleostomatologiji i forenzičnoj stomatologiji.<ref>[http://zprojekti.mzos.hr/public/c-prikaz_det.asp?psid=3-10&ID=768 Humano zubalo u forenzičnim i arheološkim istraživanjima] Pristup 10.08.2007.</ref>

U nekim kulturama zubima su pripisivana magična svojstva, radi njihove dugotrajnosti. Osim toga oni su se koristili kao nakit u vidu ogrlica, naušnica i sl. Primitivni narodi su ih stavljali na vrhove strijela ili su koristili zube životinja kao oštrice, sjekire itd.

==Vidi još==
{{Commons|tooth}}

* [[Topografsko-anatomska obilježja zuba]]
* [[Posebne morfološke karakteristike zuba]]
* [[Dentalna nomenklatura]]
* [[Karijes]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.zahnwissen.de/frameset_lexi.htm Kompletan stomatološki leksikon]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} {{de icon}}
* [http://arbl.cvmbs.colostate.edu/hbooks/pathphys/digestion/pregastric/dentalanat.html Anatomija zuba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060824022120/http://arbl.cvmbs.colostate.edu/hbooks/pathphys/digestion/pregastric/dentalanat.html |date=24. kolovoza 2006. }} {{eng oznaka}}
* [http://ozres.com/Health-Teeth.htm Saveti za bolje zdravlje zuba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930035224/http://ozres.com/Health-Teeth.htm |date=30. rujna 2007. }} {{eng oznaka}}
* [http://www.mchoralhealth.org/OpenWide/images/tooth_eruption_cht.htm Tablica rasta zuba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090423081255/http://www.mchoralhealth.org/OpenWide/images/tooth_eruption_cht.htm |date=23. travnja 2009. }} {{eng oznaka}}
* [http://www.faqfarm.com/Q/Is_it_true_that_some_people_grow_three_sets_of_teeth Priče ljudi kojima je izrastao treći set zuba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070125085930/http://www.faqfarm.com/Q/Is_it_true_that_some_people_grow_three_sets_of_teeth |date=25. siječnja 2007. }} {{eng oznaka}}
* [http://www.azonano.com/news.asp?newsID=2528 Nova tehnologija podsticanja ponovnog rasta zuba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011211542/http://www.azonano.com/news.asp?newsID=2528 |date=11. listopada 2007. }} {{eng oznaka}} 
* [http://traumwerk.stanford.edu/archaeolog/2006/10/the_most_personal_personal_orn.html Članak o zubima, kao ukrasu čoveka kamenog doba.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070227131604/http://traumwerk.stanford.edu/archaeolog/2006/10/the_most_personal_personal_orn.html |date=27. veljače 2007. }} {{eng oznaka}}

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

{{anatomija}}

[[Kategorija:Stomatologija]]