Prijeđi na sadržaj

Veliki nandu

Izvor: Wikipedija
Veliki nandu
Status zaštite

Status zaštite: Blizu ugroženosti (nt)
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Aves
Podrazred:Neornithes
Red:Struthioniformes
Porodica:Rheidae
Rod:Rhea
Vrsta:R. americana
Dvojno ime
Rhea americana
Linne, 1758.
Rasprostranjenost

Rasprostranjenost podvrsta
Podvrste
R. americana americana

R. americana intermidia

R. americana nobilis

R. americana araneipes

R. americana albescens
Baze podataka

Veliki nandu (lat. Rhea americana) je južnoamerička vrsta ptice neletačice. Njen areal je istočni dio Južne Amerike. Ne samo što je najveća vrsta roda Rhea, nego je i najveća živuća američka ptica.

Odrasli u prosjeku teže 20 – 27 kilograma i dugi su 129 cm od repa do kljuna. Visoke su 1,5 metar. Mužjaci su uglavnom veći od ženki i mogu težiti do 40 kilograma i biti dugi preko 150 cm.

Noge su im duge i snažne i imaju tri prsta. Krila kod nandua su relativno duga; koriste ih tijekom naglih zaokreta u trku za održavanje ravnoteže.

Perje je sivo ili smeđo, s velikom induvidualnom varijacijom. Mužjaci su uglavnom tamniji od ženki. U divljini – posebno u Argentini – se ponekada pojave jedinke s bijelim perjem i plavim očima, kao i albino jednike. Tek izlegli ptići su sivi s tamnim vodoravnim prugama.

Podvrste

[uredi | uredi kôd]

Postoji pet podvrsta nandua, koje je teško razlikovati:

  • R. americana americana – sjever i istok Brazila.
  • R. americana intermedia – Uragvaj i jugoistok Brazila.
  • R. americana nobilis – istok Paragvaja.
  • R. americana araneipes – Paragvaj i Bolivija.
  • R. americana albescens – pampe Argentine južno do provincije Rio Negro.

Rasprostranjenost i ponašanje

[uredi | uredi kôd]

Nandu je nedemičan za Argentinu, Boliviju, Brazil, Paragvaj i Uragvaj. Ova vrsta nastanjuje pampe, šikare, pa čak i pustinje, iako više voli mjesta s barem malo visoke vegetacije. Ne nastanjuje južnoameričke tropske kišne šume. Tijekom sezone parenja ostaju blizu vode.

Malena populacija nandua živi u Njemačkoj. Tri para su pobjegla s farme u Groß Grönauu, Schleswig-Holstein, u kolovozu 2000. godine. Preživjele su zimu i razmnožile se u staništu koje je slično onom u Južnoj Americi. Na kraju su prošli rijeku Wakenitz i ostale živjeti tamo. U listopadnu 2008. dva njemačka znanstvenika su izbrojala oko 100 ptica.

Ti nandui su zaštićeni u Njemačkoj slično kao i u Južnoj Americi.

Ishrana i grabežljivci

[uredi | uredi kôd]

Nandui se hrane korjenjem biljaka, lišćem, sjemenjem i malenim životinjama kao što su kukci.

Prirodni grabežljivci odraslih nandua su puma i jaguar. Psi ponekada ubijaju mlade ptice, a Caracara plancus ubija tek izlegle ptiće. Pasanci ponekada jedu jaja nandua.

Razmnožavanje

[uredi | uredi kôd]

Nandui se razmnožavaju u toplijim mjesecima, između kolovoza i siječnja, ovisno o klimi. I mužjaci i ženke su poligamni (ženka se pari s jednim mužjakom, snese jaja i ostavi ga da ih čuva, a ona odlazi pariti se s drugim). Svaka od nekoliko ženki nese do deset jaja u gnijezdo, a mužjak ih zatim inkubira 35 – 40 dana.

Jaja su zelenkastožuta kad su tek snesena, ali postanu blijedokrem boje jer budu izložena na svjetlosti. Gnijezdo je udubina prekrivena travom koju pravi mužjak. Svi se ptići, nakon inkubacije, izlegu u roku od 36 sati; izgleda da prvi ptići koji su spremni da se izlegu još u jajetu proizvode zvukove, koje čuju ptići u drugim jajima. Tako uspjevaju koordinirati istovremeno izleganje. Nandui su spolno zreli s 14 mjeseci starosti.

Drugi projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi nandu
Wikivrste imaju podatke o taksonu nanduu