Južna Amerika

Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na Zemljinoj južnoj polutci, okružen Tihim oceanom na zapadu, Atlantskim oceanom na istoku i Sjevernom Amerikom na sjeveru, s kojom je povezana Panamskim kanalom. Površina joj iznosi oko 17,938 milijuna km², a ima više od 385 milijuna stanovnika, s prosječnom gustoćom stanovništva 21,4 stanovnika po km².

Amerika je dobila ime 1507. g. kada su je kartografi Martin Waldseemüller i Matthias Ringmann nazvali prema Amerigu Vespucciju, prvom Europljaninu koji je pretpostavio da novo otkrivene zemlje nisu Indija nego potpuno novi svijet.

Povijest

Podrobniji članci o temama: Povijest Južne Amerike, Istraživanje Amerike, i Kolonizacija Južne Amerike

Smatra se da su Sjevernu, pa zatim i Južnu Ameriku naselili prvi ljudi iz područja današnje Rusije prelaskom Beringova prolaza, koji je u prapovijesti bio kopneni most, iako se neka istraživanja ne uklapaju u tu teoriju. Prvi dokazi o poljoprivredi u Južnoj Americi potječu iz vremena oko 6500 pr. Kr., prva poznata naselja nalaze se na jugozapadnoj obali Ekvadora (Valdivia), dok se prva poznata civilizacija razvila u današnjem Peruu (Norte Chico). Tijekom godina u vremenu prije dolaska Europljana na području Južne Amerike razvile su brojne civilizacije, od kojih su najpoznatije bile Inke. Godine 1492. Kristofor Kolumbo otkrio je Ameriku i tako je Južna Amerika zajedno sa Sjevernom postala kontinent Novog svijeta, te je počelo razdoblje kolonizacije. U ranom 19. stoljeću u Južnoj Americi počinju ratovi za nezavisnost pojedinih kolonija, dok neke kolonije postaju samostalne tek u drugoj polovici 20. stoljeća. Danas je jedino Francuska Gvajana dio Francuske.

Zemljopis

Podrobniji članak o temi: Zemljopis Južne Amerike

Kroz 7 država Južne Amerike prolazi planinski lanac Ande s najvišim vrhom Aconcaguom (6960 m.n.v.). To su Venezuela, Kolumbija, Ekvador, Peru, Bolivija, Argentina i Čile. Dvije države koje nemaju izlaz na more su Bolivija i Paragvaj. Najmanja država kontinenta je Surinam sa 163 270 km², a najveća Brazil s 8 511 970 km². Oplakuju ga obale Atlantskog i Tihog mora. Ognjena zemlja, na jugu Južne Amerike, najbliže je kopno Antarktici. Južna Amerika prostire se u žarkom pojasu (središnja Južna Amerika, više sjeverna) i južnom umjerenom pojasu (središnja i južna Južna Amerika).

U Južnoj Americi nalaze se najviši vodopad na svijetu Anđeoski vodopad u Venezueli; najveća rijeka po volumenu vode je Amazona, najduži planinski lanac su Ande (s najvišim vrhom Aconcaguom na 6962 m), najsuše mjesto na planetu je pustinja Atacama, najveća prašuma Amazonska prašuma, najviši glavni grad La Paz (Bolivija), najviše komercijalno plovno jezero na svijetu Titicaca te, ne brojeći istraživačke stanice na Antarktici, najjužnije stalno naseljeno mjesto je Puerto Toro (Čile).

Popis država Južne Amerike (abecednim redom):

Popis zavisnih teritorija:

Tablica država i teritorija (po gustoći stanovništva)

U ovaj popis nisu uključeni otoci i sve površine koje nisu trajno naseljene. Za razliku od podataka o površini pojedinih zamalja, ovdje su u ukupnu površinu uključene i rijeke, jezera, vodonosnici pa će brojke biti nešto veće.

Zemlja	Gustoća	Površina	Stanovništvo
	(/km²)	(km²)	(procjena 2017.)
Ekvador	53	283 560	16 710 517
Kolumbija	38	1 138 910	48 856 705
Venezuela	28	912 050	31 307 698
Peru	23	1 285 220	32 503 989
Brazil	22	8 511 965	209 100 571
Čile	21	756 950	17 130 091
Urugvaj	20	176.220	3 479 485
Paragvaj	16	406 750	6 310 088
Argentina	14	2 766 890	44 745 693
Bolivija	8,3	1 098 580	11 109 395
Gvajana	3,3	214 970	710 232
Surinam	2,7	163 270	437 761
Francuska Gvajana (Fr.)	2,0	91 000	184 067
Falklandi/Malvini (V.B.)	0,25	12 173	3100

Izvori

Vanjske poveznice

(engl.) South America

v r u Zemljopis država Južne Amerike
Samostalne države	Argentina • Bolivija • Brazil • Čile • Ekvador • Gvajana • Kolumbija • Panama • Paragvaj • Peru • Surinam • Urugvaj • Venezuela
Ostali teritoriji	Falklandski otoci • Francuska Gvajana • Južna Georgija i otočje Južni Sandwich