Vidi kôd stranice Švedski jezik

{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}{{Infookvir jezik|ime=Švedski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=svenska – det svenska språk
|familycolor=lawngreen
|države={{Z+X|ŠVE}}<br/>{{Z+X|FIN}}<br>{{Z+X|NOR}}<br>{{Z+X|EST}}<br>{{Z+X|UKR}}
|regije=[[Skandinavija]], jugozapad [[Finska|Finske]], [[Aiboland]], [[Gammalsvenskby]]
|govornici=oko 13 milijuna {{small|(ukupno)}}
|rang=89.
|jezična porodica=[[Indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br>&nbsp;[[Germanski jezici|germanski]]<br>&nbsp;&nbsp;[[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[Istočnoskandinavski jezici|istočnoskandinavski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''švedski'''
|država={{Z+X|ŠVE}}<br/>{{Z+X|FIN}}<br>{{Z+X|ALA}}<br>{{Z+X|EU}}
|ustanova= ''Språkrådet''<br>([[Švedsko jezično vijeće]])<br>''Kotus''<br>([[Institut za jezike Finske]])
|iso1=sv
|iso2=swe
|sil=swe
|glottolog=swed1254}}
[[file:Idioma sueco.png|mini|295x295px|Švedsko govorno područje]]'''Švedski jezik''' (''svenska'') pripada jezicima [[Istočnoskandinavski jezici|istočnoskandinavske]] skupine u [[Indoeuropski jezici|indoeuropskoj]] grani [[Sjevernogermanski jezici|sjevernogermanskih jezika]]. Govori ga oko 10 milijuna ljudi, ponajviše u [[Švedska|Švedskoj]], gdje je i glavni jezik. Također se govori u [[Finska|Finskoj]], gdje ima status službenoga jezika uz [[Finski jezik|finski]], te na [[Ålandski otoci|Ålandskim otocima]], autonomnoj skupini otoka na teritoriju Finske, gdje je većinski jezik. Značajna švedska zajednica nalazi se i u [[Oslo|Oslu]], u [[Norveški jezik|Norveškoj]].<ref>{{cite web|title=Var tionde Oslobo är nu svensk|url=https://sverige-norge.se/var-tionde-oslobo-ar-nu-svensk/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20181011214654/https://sverige-norge.se/var-tionde-oslobo-ar-nu-svensk/|archive-date=11 October 2018|access-date=11 October 2018|publisher=Sverige-Norge Personalförmedling|language=sv}}</ref> Četvrti je germanski jezik po broju govornika.<ref name="Wordminds 2019">{{cite web|date=25 March 2019|title=Nordic Languages: What's The Difference?|url=https://wordminds.com/blog/difference-nordic-languages|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20230203053536/https://wordminds.com/blog/difference-nordic-languages|archive-date=3 February 2023|access-date=3 February 2023|website=Wordminds}}</ref>

Razvio se iz istočnog dijalekta [[Staronordijski jezik|staronordijskoga jezika]], jezika pretka kojeg dijeli s drugim [[Skandinavija|skandinavskim]] jezicima, zbog čega je većinom međusobno razumljiv i s [[Danski jezik|danskim]] te [[Norveški jezik|norveškim jezikom]]. Nije, međutim, sličan [[Islandski jezik|islandskome]] niti [[Ferojski jezik|ferojskome]], zbog čega se sjevernogermanske jezike danas nerijetko dijeli na otočne i poluotočne.

Kao i kod drugih [[Germanski jezici|germanskih jezika]], uobičajen red riječi u rečenici jest [[subjekt]] – [[predikat]] – [[Objekt (gramatika)|objekt]], no u arhaičnim se izrazima može naići i na druge. [[Morfologija (jezikoslovlje)|Morfologija]] švedskoga je poprilično jednostavna; kod [[Imenice|imenica]] postoji dva [[Gramatički rod|roda]] (zajednički i srednji), dva [[Padež|padeža]] ([[nominativ]] i [[genitiv]]),<ref>Hultman, Tor G. 2003. ''Svenska Akademiens språklära''. str. 70.</ref> dva broja (jednina i množina) te dva stupnja određenosti (određena i neodređena). [[Pridjevi]] se [[Komparacija|kompariraju]] te također mijenjaju po rodu, broju i određenosti. Osobitost švedskoga, kao i drugih sjevernogermanskih jezika, jest da određenost izražavaju i sufiksalnim nastavkom, a ne isključivo rječcama prije imenice (usp. [[Engleski jezik|eng]]. ''the bear'', [[Njemački jezik|njem]]. ''der Bär'', [[Nizozemski jezik|niz]]. ''de beer'', ''šv. björnen'')

== Varijeteti ==
Službena i standardna inačica švedskoga naziva se ''rikssvenska'' (hrv. „nacionalni švedski”), a razvila se iz [[Stockholm|stockholmskog]] dijalekta srednjošvedskoga jezika. Standardni [[finski švedski jezik]] naziva se ''högsvenska'' (hrv. „visoki švedski”), a njega regulira potpuno zasebna organizacija za očuvanje jezika, [[Institut za jezike Finske]], koji ga teži zadržati sličnim ''rikssvenska'' standardu. 

[[Dijalekt|Dijalektima]] švedskoga službeno se smatraju svi jezici ili varijante istih koji su se „slobodno i samostalno” razvili iz staronordijskoga jezika na području suvremene Švedske ili u područjima gdje je švedski službeni jezik.<ref>{{Cite web|title=Vad är skillnaden mellan språk och dialekt?|url=https://www.isof.se/stod-och-sprakrad/vanliga-fragor-och-svar/fragor-och-svar/vad-ar-skillnaden-mellan-sprak-och-dialekt|access-date=2023-12-31|website=www.isof.se|language=sv}}</ref> Tako se danas raspoznaje šest glavnih dijalekatskih skupina švedskoga koji sadrže ukupno oko 100 dijalekata. Te skupine su:

* Južnošvedski (šv. ''sydsvenska''), u pokrajinama [[Skåne]] i [[Blekinge]] te na jugu [[Halland|Hallanda]] i [[Småland|Smålanda]]
* ''Götamål'', u pokrajinama [[Götaland]], [[Värmland]] te možda [[Bohuslän]]
* Srednjošvedski (šv. ''sveamål''), u [[Svealand|Svealandu]] i do [[Hälsingland|Hälsinglanda]], izuzev Värmlanda i [[Östergötland|Östergötlanda]]
* [[Gutnijski jezik|Gutnijski]] (šv. ''gotländska'' ili ''gutniska''), na otocima [[Gotland]] i [[Fårö]]; jezik koji se razvio iz starogutnijskoga dijalekta staronordijskoga jezika (šv. ''forngutniska'')
* Sjevernošvedski (šv. ''norrländska''), u [[Norrland|Norrlandu]], isključujući jug Hälsinglanda, [[Härjedalen|Härjedalena]] i [[Gästrikland|Gästriklanda]]
* Istočnošvedski (šv. ''östsvenska''), u Finskoj ([[Ostrobotnija]], [[Uusimaa]] i [[Jugozapadna Finska]]), [[Estonija|Estoniji]] te Ålandskim otocima

Manjinska skupina Estonije danas je vrlo mala, iako je kroz povijest ondje postojala velika prisutnost švedskog govornog stanovništva. Razlog nestanka jest većinom migracija u Švedsku nastankom [[Sovjetski Savez|SSSR-a]], no velik je utjecaj imala i politika Unije prema [[Šveđani|Šveđanima]] na njenom teritoriju. Prevladavajuća je misao bila da bi govornici švedskoga mogli biti špijuni ili izdajice, zbog čega su neki deportirani u [[Sibir]],<ref>{{Citiranje weba|date=14. lipnja 2022.|title=”Till minne av deportationerna den 14 juni 1941 {{!}} Estlandssvenskarnas kulturförening”|url=https://estlandssvenskarna.org/2022/06/deportationerna-den-14-juni-1941/|url-status=live|access-date=1. siječnja 2024.|website=Estlandssvenskarnas kulturförening|language=sv}}</ref> a drugi su se [[Asimilacija (sociologija)|asimilirali]] u sovjetsko društvo, izgubivši time švedski jezik. Prema popisu stanovništva iz [[2000.]] godine, u Estoniji je tada živjelo 300 etničkih Šveđana, od kojih je 211 imalo estonijsko državljanstvo. U [[2021.]] godini broj je Šveđana porastao na 811, ali s estonijskim državljanstvom ih je samo 173.<ref name="Eesti Statistika">{{Citiranje weba|title=Population by ethnic nationality, mother tongue and citizenship – Vali tabel|url=https://andmed.stat.ee/et/stat|url-status=live|access-date=2024-01-01|website=andmed.stat.ee|publisher=Eesti Statistika}}</ref>

U [[Ukrajina|Ukrajini]] također postoji malen broj etničkih Šveđana, a posebno se ističu oni koji naseljavaju ''[[Gammalsvenskby]]'' (izv. ''Gammölsvänskbi'', ukr. Старошведське) sjeverno od Krimskog poluotoka. Kada je Švedska bila prisiljena predati [[Baltik]] [[Rusko Carstvo|Rusiji]] krajem [[Veliki sjeverni rat|Velikog sjevernog rata]] u [[18. stoljeće|18. stoljeću]], skupina od oko 1000 estonijskih Šveđana s otoka [[Dagö (otok)|Dagö]] bila je prisiljena odseliti u Ukrajinu. Kroz povijest se ondje razvio zaseban dijalekt švedskoga s velikom količinom arhaizama 

Još je jedna izražena inačica švedskoga rinkebyski švedski (šv. ''rinkebysvenska'', također ''förortssvenska''). To je naziv za skupinu švedskih dijalekata kojima se najčešće govori među imigrantskom populacijom švedskih gradova te predgrađa (šv. ''förort''). Karakterističan je po tome što velik dio vokabulara crpi iz materinskih jezika svojih govornika, primjerice: ''bre'' (iz [[Srpski jezik|srpskoga]], s istim značenjem ili kao pojačivač), ''guss'' („djevojka”, iz [[Turska|tur]]. ''kız'') i ''keff'' („loše”, iz [[Arapski jezik|arap]]. ''كف''‎ , „dobro”).

== Fonologija ==
Bitan dio švedske [[Fonologija|fonologije]] jest [[prozodija]], koja je ujedno često i najočitija razlika između raznih dijalekata. U gotovo univerzalnoj uporabi (izuzev istočnošvedskih dijalekata) jest melodijski akcent, koji se u hrvatskome [[Jezikoslovlje|jezikoslovlju]] naziva [[naglasak]]. Švedski koristi dva naglaska, koji se često nazivaju „akcent 1” i „akcent 2”, ali su u uporabi i nazivi ''akut'' za prvi te ''grav'' za drugi. Ti naglasci su razlikotvorni, što znači da njihova uporaba čini razliku u značenju riječi. Tako riječ ''anden'' izgovorena akcentom 1 znači „patka”, a akcentom 2 „duh”, oboje u određenom obliku.[[File:Swedish_monophthongs_chart.svg|poveznica=https://en.wikipedia.org/wiki/File:Swedish_monophthongs_chart.svg|desno|mini|Samoglasnici standarnoga švedskoga<ref name=":0">{{Citiranje knjige|last=Engstrand|first=Olle|title=Handbook of the International Phonetic Association: A Guide to the usage of the International Phonetic Alphabet|publisher=Cambridge University|year=1999|isbn=978-0-521-63751-0|pages=140–142|chapter=Swedish}}</ref>]]

=== Samoglasnici ===
Švedski ima 9 ili 18 [[Samoglasnik|samoglasnika]], ovisno o tome smatraju li se dugi i kratki samoglasnici različitim [[Fonem|fonemima]]. Kao i kod drugih germanskih jezika, dugi samoglasnici upareni su s kratkima, a parovi dijele [[Samoglasnik#Artikulacijske osobine|artikulacijske osobine]], osim što je onaj kratki samoglasnik u paru tipično niži i centraliziraniji. Mnogi dijalekti također ne razlikuju kratki glas [ɛ]/[æ] od kratkog /e/ (na slici prikazan kao ⟨ɛ⟩), zbog čega neke analize nalažu sustav od 17 samoglasnika.<ref name=":0" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Andersson|first=Erik|title=The Germanic Languages|publisher=Routledge|year=2002.|isbn=978-0-415-28079-2|editor-last=König|editor-first=Ekkehard i dr.|pages=271–312|chapter=Swedish}}</ref> Neki dijalekti, poput [[Skonski dijalekt|skonskih]] te gutnijskog, koriste i [[Dvoglas|dvoglase]]. 

=== Suglasnici ===
[[Suglasnik|Suglasnika]] ima 18, iako fonemi /ɧ/ i /r/ često variraju ovisno o dijalektu i društvenom statusu govornika. Često se kombinacija fonema /r/ s [[Zubnik (fonetika)|dentalnim suglasnikom]] realizira kao [[Retrofleksni suglasnik|retrofleks]], suglasnik izgovoren s vrhom jezika prema natrag, čemu je uzrok [[Desnik (fonetika)|alveolaran]] izgovor [ɾ]. Tako se slijedovi /rs/, /rt/, /rd/, /rn/ i /rl/ realiziraju kao [&thinsp;ʂ ʈ ɖ ɳ&thinsp;] i  [&thinsp;ɭ&thinsp;]. U južnošvedskim dijalektima, fonem /r/ izgovara se kao grleni rotik [ʁ], koji je sličan francuskome glasu za ⟨r⟩, zbog čega ne dolazi do nastanka retrofleksa u kombinaciji sa dentalima.

Za švedski je osobito karakterističan već navedeni glas /ɧ/ (šv. ''sje-ljudet'', dosl. „sje-zvuk”). Najbliži zvukovi su mu [[bezvučni postalveolarni frikativ]] (hrvatski glas »š«) i [[bezvučni labijalizirani velarni aproksimant]] [ʍ] koji se pojavljuje u nekim dijalektima engleskoga. Fonetičari nisu složni oko toga kako bi se taj zvuk mogao opisati, a [[Međunarodno fonetsko društvo]] ga navodi kao „istovremeni [ʃ] i [x]”, odnosno istovremeni hrvatski »š« i »h«. Taj se glas također izgovara drugačije ovisno o dijalektu govornika; sjevernošvedski dijalekti ga izgovaraju kao retrofleks [ʂ], a istočnošvedski isto hrvatskomu »š«. Katkad se nailazi i na izgovor [χ] među imigrantskim stanovništvom, obično pod utjecajem [[Arapski jezik|arapskog]], [[Kurdski jezik|kurdskog]] ili [[Perzijski jezik|perzijskog]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Garlén|first=Claes|title=Svenskans fonologi|year=1988.|isbn=91-44-28151-X|pages=71–72}}</ref>
{| class="wikitable" style="text-align:center"
! colspan="2" |
!Labijal
!Dental
Alveolar
!Retrofleks
!Palatal
!Velar
!Glotal
|-
! colspan="2" |Nazal
|m
|n
|(ɳ)
|
|ŋ
|
|-
! rowspan="2" |Ploziv
!<small>bezvučni</small>
|p
|t
|(ʈ)
|
|k
|
|-
!<small>zvučni</small>
|b
|d
|(ɖ)
|
|g
|
|-
! rowspan="2" |Kontinuant
!<small>bezvučni</small>
|f
|s
|(ʂ)
|ɕ
|ɧ
|h
|-
!<small>zvučni</small>
|v
|l
|
|j
|
|
|-
!Tril
!
|
|r
|
|
|
|
|}

== Povezani članci ==

* [[Älvdalski jezik]]
* [[Dalekarlijski dijalekt]]
* [[Jemtlandski dijalekt]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://sv.wikipedia.org/wiki/Portal:Huvudsida Švedska Wikipedija]
*[https://web.archive.org/web/2006/http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=SWD Ethnologue (14th)]
*[https://web.archive.org/web/2008/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=swe Ethnologue (15th)]
*[http://lexin2.nada.kth.se/sve-kro.html Švedsko-hrvatski rječnik]

{{Službeni jezici EU}}{{Germanski jezici}}
[[Kategorija:Istočnoskandinavski jezici]]
[[Kategorija:Jezici Švedske| ]]
[[Kategorija:Jezici Finske| ]]
[[Kategorija:jezici po abecedi:Š]]
[[Kategorija:Jezici Norveške]]
[[Kategorija:Jezici Ukrajine]]