Prijeđi na sadržaj

Šveđani

Izvor: Wikipedija
Šveđani
(svenskar)
Gustav VasaCarl LinnaeusJ. J. BerzeliusAlfred Nobel
Selma LagerlöfAnn-MargretBjörn UlvaeusMarkus Näslund
Ukupno pripadnika
9,500,000 (procjena)[1]
Značajna područja naseljavanja
Švedska 8,005,000 (procjena)[1]
SAD 56,000 [2]
Kanada 7,000 [3]
Finska 298,000[1]
Ujedinjeno Kraljevstvo 7,400 [1]
Norveška 21,000 [1]
Španjolska 9,300 [1]
Estonija 300 [1]
Danska 21,000 [4]
Jezik
švedski
Vjera
luterani
Povezane etničke grupe
Norvežani, Danci.

Šveđani (švedski: svenskar), sjevernogermanski narod, oko 14 000 000 pripadnika naseljenih u Švedskoj, i znatnoj manjini u SAD-u, te u Finskoj, Kanadi, Norveškoj i Danskoj. U pohodima vikinških družina doprli su do Škotske, Engleske, Islanda, Grenlanda i Sjeverne Amerike, a trgovali su s Prusima i Arapima. Šveđani su oko 1000. godine primili kršćanstvo. Osobito se njeguje seoski obrt i umjetnost.

Šveđane spominje Tacit u Germaniji, nazivajući ih imenom Suioni, vjerojatno krnji oblik koji je u staroengleskom glasio 'Sweonas' , a u švedskom 'Svear' , a označava stare pretke današnjeg naroda 'Svenskar' (Šveđana). Ime nalazimo u raznim oblicima kod raznih autora. U raznim staronorveškim dijalektima nazivani su Svíþjóð i Sweþiuð i kao Suetidi u Jordanesovoj Getiki iz 6. stoljeća. Prvi rođaci ovih Sweara bili su Dani, preci današnjih Danaca.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

'Predpovijesno doba'

Povijest švedskog naroda, ili njihovih predaka može se pratiti još od pojave prvog naselja na području današnje Švedske, a ono datira iz vremena od 12.000 godina prije Krista, odnosno nakon što se počeo topiti led koji je 2000 prije toga prekrivao današnju Švedsku. 8000-6000 godina prije Krista ovaj kraj naseljen je lovcima i ribarima koji se služe kamenim oruđem. Uslijedit će brončano doba od 1800 do 500 pr. Kr., kada započinju velike seobe ranim željeznim dobom što će potrajati do 400. Kristove ere i kroz Vendelov period (550. – 800.) čime i započinje vikinško doba.

'Novija povijest'

Vikinzi se javljaju u 9. stoljeću. To su pustolovi koji poduzimaju duga putovanja svojim brodovima i koloniziraju kako Baltička tako i ostala područja na raznim krajevima sijeta. Švedski srednjovjekovni period započet će u 12. stoljeću kada se osnivaju provincije u labavu federaciju 'Švedsku' . Godine 1397, pod vodstvom kraljice Margarete, kćerke danskog kralja Valdemar Atterdaga i njegove žene Helvige, Švedska, Norveška i Danska ujedinit će se pod jednom krunom. Iz ovog saveza Šveđani izlaze u ranom 16. stoljeću pod vodstom kralja Gustav Vase, koji će katoličanstvo zamijeniti protestantizmom i stvoriti jaku središnju vlast. Za Švedsku nastaje zlatno doba vladarom Gustavom II. Adolfom. Tada nastaju gradovi kao Göteborg, a sam kralja ratuje protiv južnih susjeda Danaca, kao i u Tridesetgodišnjem ratu i pogiba u Bici za Lützen. Tijekom dvaju svjetskih ratova u 20.-tom stojeću Švedska će ostat neutralna, i izrast u jednu od najnaprednijih suvremenih država.[5]

Život i običaji

[uredi | uredi kôd]

Većina Šveđana živi danas u urbanim zajednicama, dok se tipična švedska kuća očuvala na selu. Kuća je malena, drvena, često puta bojana crveno ili zeleno, s krovom na dvije vode.[6] Od starih obrta osobito je omiljeno drvorezbarstvo, keramika, tkalaštvo a nadasve su nadareni u proizvodnji prekrasnih staklenih predmeta. U staklenom carstvu, "Glasriket" u Smålandu, danas ručno rade najpoznatiji švedski staklopuhači i dizajneri u staklu.[7]

Kuhinja Šveđana je jednostavna, a najpoznatije jelo je smörgåsbord, kojeg nalazimo i kod njihovih zapadnih susjeda Norvežana kao koldtbord, i kod Danaca na jugu kao kolde bord. Ovo jelo može se naći i kod Finaca gdje ga nazivaju seisova pöytä, noutopöytä ili voileipäpöytä, i nije ništa drugo nego ono što se među slavenskim skupinama (Rusi, Hrvati) naziva zakuska, a Englezi su ovo preveli kao "sandwich table". Kod Šveđana na stolu se smörgåsbord sastoji od ribe, mesa, sira, salate i drugog. Kako uz morsku obalu imaju i mnogo rijeka i jezera, riba je jedno od najglavnijih jela. Jede se marinirana, svježa i sušena, a među najpopularnijima je haringa.

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e f g Joshua Project [1]
  2. American Community Survey & Census 2000 [2]Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. siječnja 2012. (Wayback Machine)
  3. Om Kanada [3]Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. ožujka 2012. (Wayback Machine)
  4. Joshua project-Ethnic groups of Denmark
  5. The history of Sweden. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. studenoga 2008. Pristupljeno 10. rujna 2008. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. vidi
  7. http://www.northerner.com/html/swedish_glass.htmlArhivirana inačica izvorne stranice od 30. svibnja 2008. (Wayback Machine) Swedish Glass