Prijeđi na sadržaj

Ždrijac (nekropola)

Izvor: Wikipedija

Nekropola u Ždrijacu kod Nina najveće je i arheološki najznačajnije starohrvatsko groblje iz vremena 8. stoljeća i prve polovice 9. stoljeća s poganskim načinom pokapanja koje je do sada sustavno istraženo u Hrvatskoj.[1]

Nekropola u Ždrijacu ima ukupno 334 ukopa. U njima je 140 kostura odraslih muškaraca, 110 ženskih, 65 dječjih, a 40 kostura se ne može pouzdano identificirati.[2] Od nje je veća nekropola na Begovači u Biljanima Donjima, ali u nju su se ukopi vršili do 13. stoljeća.[3]

Pronađeno je više primjeraka oružja (npr. franački mač spathae), oruđa i ukrasnih predmeta. U ustima jedne pokojnice pronađen je novac franačkoga cara Lotara (840.855.).

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. Janko Belošević, Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu, Zadar 2007, str. 16
  2. Janko Belošević, Materijalna kultura Hrvata od VII do IX stoljeća, Zagreb 1980, str. 26.
  3. Ivo Goldstein, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb 1995, str. 107.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Belošević, Janko. Materijalna kultura Hrvata od VII do IX stoljeća. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, 1980.
  • Belošević, Janko. Starohrvatsko groblje na Ždrijacu u Ninu. Zadar: Arheološki muzej, 2007.
  • Goldstein, Ivo. Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb: Novi Liber, 1995.