Koordinate: 44°14′N 15°11′E / 44.23°N 15.18°E / 44.23; 15.18

Nin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Nin. Za srednjovjekovnu starohrvatsku županiju pogledajte Nin (županija).
Nin
Pogled na Nin
Pogled na Nin
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava zadarske zupanije.gif Zadarska
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 2.744 stan.
Broj stanovnika
Nin, Zadarska [uredi]
Naselje 2001. 2011. 2021.
Popis naselja
Grbe 190 173
Nin 1132 1101
Ninski Stanovi 358 340
Poljica-Brig 276 304
Zaton 580 595
Žerava 208 192

Ukupno
[uredi]
4603 2744 2705
Izvor: Državni zavod za statistiku RH
Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Gradonačelnik Emil Ćurko
Poštanski broj 23232
Pozivni broj +385 (0)23
Autooznaka ZD
Službena stranica www.nin.hr
Zemljovid
Nin na karti Hrvatska
Nin
Nin
Nin na zemljovidu Hrvatske
Nin na karti Zadarska županija
Nin
Nin
Nin na zemljovidu Zadarske županije

Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora. Administrativno pripada Zadarskoj županiji. Prvi je hrvatski kraljevski grad.

Gradska naselja[uredi | uredi kôd]

U sastav grada Nina ulazi 6 naselja (stanje 2008.), to su: Grbe, Nin, Ninski Stanovi, Poljica-Brig, Zaton i Žerava.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Nin je gradić smješten oko 15 km sjeverozapadno od Zadra. Centar drevnog grada je otočić, promjera 500 m, povezan s kopnom dvama mostovima, nastao na pješčanom sprudu nekadašnjeg ušća rječice Miljašić Jaruge u more. Sa sjeverne strane okružen je pješčanim sprudom i vikend naseljem Ždrijac, s istočne strane se nalazi solana a na južnoj i zapadnoj strani se nalazi noviji dio samog mjesta. Nin se prostire u nekoliko formiranih zona: povijesni otok, vikend naselje Ždrijac, novi dio Nina, Bilotinjak i Ninske Vodice.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011. na području Grada Nina živjelo je 2.744 stanovnika, a u samom Ninu 1.132 stanovnika.[1]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području grada Nina živjelo je sveukupno 4603 stanovnika od toga 2286 muškaraca i 2317 žena (procjena za 2005. 5 683 stanovnika). Sam gradić Nin imao je 1256 stanovnika. Prema zapisima, navodno je u Ninu za vrijeme Liburna živjelo 40 000 stanovnika, u Rimsko doba 20 000, a kralj Tomislav je u Ninu imao spremnu mornaricu koja se sastojala od 15 000 veslača na condurama i sagenama.

Grad Nin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1605
1647
1928
1980
2223
2698
3800
3596
4874
5263
5321
5413
4425
6055
4603
2744
2705
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Zadar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Nin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
598
850
527
474
540
646
1080
944
1173
1316
1346
1378
1169
1692
1256
1132
1101
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja Ninski Stanovi u samostalno naselje, za koje sadrži podatke u 1857. i 1869. U 1869. sadrži podatke za naselje Zaton. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske


Uprava[uredi | uredi kôd]

Grad Nin administrativno se sastoji od 6 naselja: Nin, Ninski Stanovi, Grbe, Zaton, Žerava i Poljica Brig.

Gradonačelnik: Emil Ćurko

Povijest[uredi | uredi kôd]

Donja vrata (u mjesnom govoru nazivaju se Bardelina)
Gornja vrata
Crkva sv. Križa, autorica Marija Dejanović

Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u 9. st. pr. n. e. nakon nemira izazvanih panonsko - balkanskim seobama. Vremenski je to kraj brončanog i početak željeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira se mlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u obliku Hemionoi u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena Ainonoi. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u obliku Ainona, a rimski u obliku Aenona.
Početkom 1. st. pr. n. e. gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.
Doseljavanjem Slavena i Hrvata na ove prostore Krajem 6. st i početkom 7. st Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. 7. lipnja 879. godine knez Branimir od pape Ivana VIII. prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje države Hrvatske. 1069. godine Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. Krševana daruje otok Maun. 1080. godine za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira papinski legat održava crkveni sabor.
Gubitkom državne samostalnosti Nin kao i cijela Hrvatska pada pod mađarsku krunu. Za to vrijeme Nin je samostalna gradska komuna što mu potvrđuju Andrija II. 1205. godine i Bela IV. 1244. godine. Ludovik I. Anžuvinac 1371. godine održava sabor plemstva i građanstva hrvatske i Dalmacije i naziva Nin naš glavni i kraljevski grad dalmatinski.
Nin je pod hrvatsko ugarskim kraljem do 1409. godine kada ga sramotnom prodajom Ladislav Napuljski zajedno s Dalmacijom, Zadrom i ostalim autonomnim gradovima predao Mlečanima. Nin zadržava svoju autonomiju. U strahu od Turaka Mlečani 1537. godine napuštaju Nin, Turci ga ruše ali ga nisu zadržali. Stanovništo se vraća i obnavlja grad i zidine. Početkom Ciparskog rata 1570. godine Turci još jednom nakratko zauzimaju Nin, a Mlečani ga s brodova razaraju. Godine 1646. Mlečani ponovo napuštaju Nin, ali ovom prigodom su ga prvo zapalili te s dvije velike i četiri male galije bombardirali iz luke. Nakon ovog razaranja, iako je pokušana obnova grada, Nin više nikada vratio prijašnju važnost.
1828. godine konačno je ukinuta Ninska biskupija, a zbog malarije stanovništva je sve manje. Od 1903. do 1909. godine vrši se asanacija rječice Jaruge, kanalizira se njeno ušće i premješta istočnije od samog grada (otoka). Stanovništvo se vraća, a grad ekonomski jača jer je riješen najveći problem stanovanja u gradu.
Kraljevina Jugoslavija nije se puno brinula za sam grad tako da su ostali neiskorišteni njegovi potencijali.
Tek nakon II. svjetskog rata počelo se ulagati u Nin (izgrađena je ciglana, uređena solana).
Nakon osamostaljenja Hrvatske, odlukom Hrvatskog sabora Nin je 1997. godine dobio status grada.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Kip Grgura Ninskog djelo kipara Ivana Meštrovića

Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Osnovno školstvo[uredi | uredi kôd]

Kultura[uredi | uredi kôd]

  • Galerije
    • Galerija Višeslav
  • KUD Branimir Nin
  • SV Zadar – osnovan je u siječnju 1996. godine i ima dvije sekcije: tamburaški orkestar i mažoretkinje.

Šport[uredi | uredi kôd]

  • MNK "Aenona", Nin
  • boćarski klub "Grgur Ninski"
  • Od 1983. trči se utrka Nin – Zadar.
Nin

Gastronomija[uredi | uredi kôd]

  • Šokol, najpoznatija ninska delicija

Izvori[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Nin
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.