Nin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Nin. Za srednjovjekovnu starohrvatsku županiju, pogledajte Nin (županija).
Nin
Nin (grb).gif
Grb Nina
Pogled na Nin
Pogled na Nin
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 2.744 stan.
Gradonačelnik Emil Ćurko
Poštanski broj 23232
Zemljovid
Nin na karti Hrvatska
Nin
Nin
Nin na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 44°14′N 15°11′E / 44.23°N 15.18°E / 44.23; 15.18
Nin na karti Zadarska županija
Nin
Nin
Nin na zemljovidu Zadarske županije
Koordinate: 44°14′N 15°11′E / 44.23°N 15.18°E / 44.23; 15.18

Nin je grad u Hrvatskoj.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

U sastav grada Nina ulazi 6 naselja (stanje 2008.), to su: Grbe, Nin, Ninski Stanovi, Poljica-Brig, Zaton i Žerava.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nin je gradić smješten oko 15 km sjeverozapadno od Zadra. Centar drevnog grada je otočić, promjera 500 m, povezan s kopnom dvama mostovima, nastao na pješčanom sprudu nekadašnjeg ušća riječice Miljašić Jaruge u more. Sa sjeverne strane okružen je pješčanim sprudom i vikend naseljem Ždrijac, s istočne strane se nalazi solana a na južnoj i zapadnoj strani se nalazi noviji dio samog mjesta. Nin se prostire u nekoliko formiranih zona: povijesni otok, vikend naselje Ždrijac, novi dio Nina, Bilotinjak i Ninske Vodice.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. na području Grada Nina živjelo je 2.744 stanovnika, a u samom Ninu 1.132 stanovnika.[1]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na području grada Nina živjelo je sveukupno 4603 stanovnika od toga 2286 muškaraca i 2317 žena (procjena za 2005. 5 683 stanovnika). Sam gradić Nin imao je 1256 stanovnika. Prema zapisima, navodno je u Ninu za vrijeme Liburna živjelo 40 000 stanovnika, u Rimsko doba 20 000, a kralj Tomislav je u Ninu imao spremnu mornaricu koja se sastojala od 15 000 veslača na condurama i sagenama.

Uprava[uredi VE | uredi]

Grad Nin administrativno se sastoji od 6 naselja: Nin, Ninski Stanovi, Grbe, Zaton, Žerava i Poljica Brig.

Gradonačelnik: Emil Ćurko

Povijest[uredi VE | uredi]

Donja vrata (u mjesnom govoru nazivaju se Bardelina)
Gornja vrata
Crkva Sv. Križa

Prvo naselje u Ninu na području otočića razvilo je ilirsko pleme Liburni u 9. st. pr. n. e. nakon nemira izazvanih panonsko - balkanskim seobama. Vremenski je to kraj brončanog i početak željeznog doba. Još starije naselje pronađeno je oko 300 metara južnije na području današnje solane a datira se mlađe kameno doba. Nin se prvi put spominje u obliku Hemionoi u djelu Periplus grčkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena Ainonoi. Kasnije grčki pisci ime Nina navode u obliku Ainona, a rimski u obliku Aenona.
Početkom 1. st. pr. n. e. gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.
Doseljavanjem Slavena i Hrvata na ove prostore Krajem 6. st i početkom 7. st Nin postaje njihovo prvo političko, kulturno i vjersko središte. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju državom, a isto tako i važna ratna i trgovačka luka. 7. lipnja 879. godine knez Branimir od pape Ivana VIII. prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje države Hrvatske. 1069. godine Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. Krševana daruje otok Maun. 1080. godine za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira papinski legat održava crkveni sabor.
Gubitkom državne samostalnosti Nin kao i cijela Hrvatska pada pod mađarsku krunu. Za to vrijeme Nin je samostalna gradska komuna što mu potvrđuju Andrija II. 1205. godine i Bela IV. 1244. godine. Ludovik I. Anžuvinac 1371. godine održava sabor plemstva i građanstva hrvatske i Dalmacije i naziva Nin naš glavni i kraljevski grad dalmatinski.
Nin je pod hrvatsko ugarskim kraljem do 1409. godine kada ga sramotnom prodajom Ladislav Napuljski zajedno sa Dalmacijom, Zadrom i ostalim autonomnim gradovima nije predao Mlečanima. Nin zadržava svoju autonomiju. U strahu od Turaka Mlečani 1537. godine napuštaju Nin, Turci ga ruše ali ga nisu zadržali. Stanovništo se vraća i obnavlja grad i zidine. Početkom Ciparskog rata 1570. godine Turci još jednom nakratko zauzimaju Nin, a Mlečani ga s brodova razaraju. Godine 1646. Mlečani ponovo napuštaju Nin, ali ovom prigodom su ga prvo zapalili te s dvije velike i četiri male galije bombardirali iz luke. Nakon ovog razaranja, iako je pokušana obnova grada, Nin više nikada vratio prijašnju važnost.
1828. godine konačno je ukinuta Ninska biskupija, a zbog malarije stanovništva je sve manje. Od 1903. do 1909. godine vrši se asanacija riječice Jaruge, kanalizira se njeno ušće i premješta istočnije od samog grada (otoka). Stanovništvo se vraća, a grad ekonomski jača jer je riješen najveći problem stanovanja u gradu.
Kraljevina Jugoslavija nije se puno brinula za sam grad tako da su ostali neiskorišteni njegovi potencijali.
Tek nakon II. svjetskog rata počelo se ulagati u Nin (izgrađena je ciglana, uređena solana).
Nakon osamostaljenja Hrvatske, odlukom Hrvatskog sabora Nin je 1997. godine dobio status grada.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

  • Solana Nin d.o.o.
  • Cenmar

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Kip Grgura Ninskog djelo kipara Ivana Meštrovića

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Osnovno školstvo[uredi VE | uredi]

Osnovna škola "Petar Zoranić"

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Galerije
    • Galerija Višeslav
  • KUD Branimir Nin [1]

Osnovan je u siječnju 1996. godine i ima dvije sekcije: tamburaški orkestar i mažoretkinje.

Prirodna bogatstva[uredi VE | uredi]

Ljekovito blato[uredi VE | uredi]

EKO PRIRODNO LJEČILIŠTE - LJETNA KLINIKA NA MORU NA OTVORENOM - TALASOTERAPIJA UZ KRALJIČINU PLAŽU

Lokalitet peloida - blata nalazi se usred Ninske lagune u blizini najdulje pješčane plaže u Hrvatskoj, poznate Kraljičine plaže. Nalazište je smješteno u prirodnoj oazi plitkih, dugih i pješčanih obala, daleko od industrijskih zona, odvojenih od izravnog prometa i većih cestovnih pravaca. Još stari Rimljani prepoznali su blagotvornu učinkovitost ninskog blata na ljudsko zdravlje. O njegovom korištenju u Rimsko doba svjedoče tegule – okrugle cigle koje su u termama služile za prenošenje toplog zraka, a danas su pohranjene u Muzeju ninskih starina. Na lokaciji Punte pronađen je kip liburnskog božanstva Venere Anzotice iz 1. st. koja predstavlja božicu plodnosti i rodnosti što upućuje da su se na tom mjestu možda nalazile terme u prapovijesnom i rimskom dobu. Među prirodnim bogatstvima kojima Nin obiluje jedno od najvrjednijih je ljekovito blato (liman, peloid) koje liječi i blagotvorno pomaže desetljećima.[2] Stručnjaci za peloid Medicinskog fakulteta u Beču su neposredno pred I. svjetski rat vršili analize ljekovitog blata iz Nina i donijeli odluku o gradnji lječilišta, što je nažalost rat onemogućio.[3] Nin je pri Akademiji medicinskih znanosti u Zagrebu još 1960. upisan kao talasoterapijsko lječilišno mjesto i nalazište morskog peloida u Sjevernoj Dalmaciji s ljetnom klinikom na otvorenom za terapiju s peloidom.[4] Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proveo je ispitivanja peloidnih nalazišta u Ninskoj laguni nekoliko puta (1968. i 1988.).[5] U Ninu se nalazi najveći lokalitet ljekovitog blata u Hrvatskoj volumena od 120.000 m3. Izuzetno velike količine peloida i posebna mikro-klimatska obilježja Ninske lagune omogućile su pokretanje organizirane terapije na samom lokalitetu još 1965. koja traje do danas.[6]

Primjena i način korištenja

Pod nadzorom i u organizaciji medicinskog osoblja iz Opće bolnice iz Zadra, već gotovo pet desetljeća, blato se koristi za liječenje raznih tegoba. Rehabilitacija i oblaganje blatom provodi se u Lječilištu u Ninu tijekom ljetnih mjeseci: srpnju i kolovozu, a povremeno u lipnju te rujnu. Od pokretanja ljetne klinike na otvorenom ovdje je prema vođenim evidencijama preko 15.000 pacijenata prošlo kroz učinkovitu terapiju s ninskim ljekovitim blatom. Blato se vadi iz svog prirodnog okruženja uvijek svježe i vrhunske kvalitete te se aplicira na tijelo. Sastoji se od humusa i minerala nastalih raspadom raznih biljaka kroz višestoljetni prirodni proces miješanjem slatke vode i slanog mora u plitkoj laguni. U jutarnjim satima terapija započinje grupnom tjelovježbom, nakon vježbanja slijedi stavljanje peloida na tijelo. U ugodnom prirodnom ambijentu na otvorenom prostoru pacijenti se zatim sunčaju na pješčanoj plaži dok se blato ne osuši na tijelu cca 30 minuta. Nakon toga slijedi ispiranje blata i plivanje u toplom moru što omogućava produljenje terapije. Zbog boljeg učinka navedena se procedura ponavlja dva puta u istom danu. Peloidna terapija traje od minimalnih 10 do maksimalnih 20 dana. Sunce je bitan element u liječenju jer omogućuje brzo sušenje blata na tijelu. Djelovanje ljekovitog peloida izražava se kroz fizički, mehanički i kemijski učinak. Prije upotrebe ljekovitog blata preporučamo konzultirajte medicinsko osoblje koje će vas stručno uputiti o načinu upotrebe o dužini aplikacija peloida na tijelo, višekratnom korištenju tijekom dana i dužini trajanja. Na peloidnu terapiju u organiziranu Ljetnu kliniku na otvorenom na lokaciji Ninskog blata pacijenti dolaze s dokumentacijom o bolesti, uputnicom liječnika obiteljske medicine ili fizijatra. Medicinsko osoblje svakome otvara karton u koji se upisuje tijek medicinskog tretmana na lječilištu, a po potrebi obavi se liječnički pregled.

Indikativna područja primjene ljekovitog blata (peloida)

1. Funkcionalna oštećenja i bolesti lokomotornog aparata, upalne reumatske bolesti, metaboličke koštane bolesti, vanzglobni reumatizam, razne deformacije kralježnice i popratne pojave koje su posljedica nastalih deformacija odnosno oštećenja lokomotornog sustava,
2. Kožne bolesti,
3. Ginekologija - pogoduje liječenju ginekoloških oboljenja te u liječenju ženske neplodnosti,
4. Estetska medicina - za poboljšanje tonusa kože i otklanjanje celulita.[7] 

Kontraindikacije

Peloidnu terapiju trebaju izbjegavati osobe koje imaju problema s tlakom, srcem i krvožilnim sustavom. Oni obavezno konzultiraju liječnika prije početka i za vrijeme trajanja terapije.[8]

Ljekovito blato - peloid upotrebljava se prvenstveno u zdravstvene svrhe ali i za zabavu te fotografiranje.

Šport[uredi VE | uredi]

  • MNK "Aenona", Nin
  • boćarski klub "Grgur Ninski"
Nin

Gastronomija[uredi VE | uredi]

Šokol najpoznatija ninska delicija

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
  2. Marija Dejanović, Nin – prva prijestolnica Hrvata, Nin, 2009., str. 14, 16.
  3. Želimir Maštrović, Nin – budući centar zdravstvenog turizma, Med. Jad. 1990., 20, str. 283.
  4. Goran Ivanišević, Natural health resorts in Croatia, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb, 2008., str. 24., 51., 54.
  5. Ispitivanja peloidnih nalazišta u Ninskoj laguni, Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1968. str. 1 – 50; Peloidna nalazišta u Ninskoj laguni, sastav, svojstva, medicinska upotreba i indikacije, Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu., Zagreb, 1988. str. 1 - 49.
  6. Želimir Maštrović, Nin – budući centar zdravstvenog turizma, Med. Jad. 1990., 20, str. 290.
  7. Želimir Maštrović, Nin – budući centar zdravstvenog turizma, Med. Jad. 1990., 20, str. 287.; Usmeni iskaz Nevena Birkića 09. 03. 2015.
  8. Usmeni iskaz Nevena Birkića 09. 03. 2015.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Nin
Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.