Čupava grahorica
| Čupava grahorica | |
|---|---|
_Vicia_hirsuta_-_Plant_habit.jpg) Vicia hirsuta | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Fabales |
| Porodica: | Fabaceae |
| Potporodica: | Faboideae |
| Rod: | Ervilia |
| Vrsta: | E. hirsuta |
| Dvojno ime | |
| Ervilia hirsuta (L.) Opiz | |
| Baze podataka | |
Čupava grahorica[1] (lat. Ervilia hirsuta, sin. Vicia hirsuta) je vrsta cvjetnice iz porodice graška i graha Fabaceae.
Opis[uredi | uredi kôd]
To je jednogodišnja biljka koja daje vitku, često četverostranu, bez dlaka do lagano dlakavu, penjačku stabljiku visoku do 70 do 90 centimetara, a poznato je da ponekad znatno premašuje jedan metar. Listovi su na vrhu s viticama koje podupiru biljku dok se penje, a sastoje se od do 10 pari izduženih listića[2] svaki do 2 centimetra duljine s urezanim, ravnim, oštro zašiljenim ili nazubljenim vrhovima. Cvat je grozd od do 8 cvjetova koji se nalaze blizu vrha i često samo s jedne strane. Svaki cvijet je bjelkast ili blijedoplav, samo nekoliko milimetara dug i kratko traje. Plod je do centimetar duga i do pola centimetra široka mahuna, dlakava, često gusto dlakava. Blijedozelene je do gotovo crne boje i obično sadrži dvije sjemenke.
Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]
Porijeklom je iz Europe i zapadne Azije. Može se naći i na drugim kontinentima kao introducirana vrsta. Na primjer, dlakava grahorica obično se koristi u pokrovnim usjevima i zelenoj gnojidbi na farmama u Sjevernoj Americi. Tipično, obična grahorica ili dlakava grahorica daje leguminoznu komponentu usjeva, obično zajedno s travnatom komponentom kao usjevom za dohranu i dodatkom više celuloze u rezultirajuću organsku tvar (na primjer, raž ili ozimnu pšenicu).
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ čupava grahorica. Struna | Hrvatsko strukovno nazivlje
- ↑ Webb, D.A., Parnell, J. and Doogue, D. 1996. An Irish Flora. Dundalgan Press Ltd, Dundalk. ISBN 0-85221-131-7