Đudra

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Đudra [1] (mađ. Gödre, nje. Gödring i Kedri) je selo u središnjoj južnoj Mađarskoj.

Zauzima površinu od 39,93 km četvorna.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Nalazi se na 46° 17' sjeverne zemljopisne širine i 17° 59' istočne zemljopisne dužine, sjeverozapadno od Mečeka, na najsjeverozapadnijem kutu Baranjske županije, uz granicu sa Šomođskom županijom. Udaljen je desetak kilometara od sjeverozapadno smještenog Kapošvara (Kapuša) i sjeveroistočno smještenog Dumvara.

Hajmaš je 4 km jugozapadno, Kaposgyarmat je 6 km jugozapadno, Cserénfa i Szentbalázs su 6,5 km sjeverozapadno, Kaposkeresztúr je 2,5 km sjeverno, Karčalinj je 7 km sjeveroistočno, Baranyaszentgyörgy je 4 km jugoistočno, a Tormás 4,5 km jugoistočno. Szágy je 5 km jugozapadno,

Upravna organizacija[uredi VE | uredi]

Upravno pripada Šaškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7386.

Povijest[uredi VE | uredi]

Selo je oblika jame. Naseljeno je još u brončanom dobu te u doba starog Rima. Ime ovog područja se vidi u zapisu iz 1472., Gödri, što označava jamu.

Holíčki Nijemci su utemeljili ovo selo 1745.. Uzgajali su vinovu lozu i žitarice. Vina su prodavali u Beč i u Italiju.

1954. su se spojila sela Gödre i istočno smješteni Kiskeresztúr (nje. Kreuzdörf) u naselje imenom Gödrekeresztúr. Ovom naselju je dodano jugoistočno selo Gödreszentmárton 1969.. Zajednički dio imena se uzelo za ime jedinstvenog naselja.

Vanjski dio današnje Đudre sa jugozapadne strane, Vidákpuszta, koja je bila dijelom Gödreszentmártona je bila posjedom obitelji Siskovics.

Seosku kapelicu su podigli Nijemci, a 1773. ju je posvetio Mihály Winkler.

Stanovnici su većinom rimokatolici, a mjesni Nijemci čine 12% stanovnika.

Promet[uredi VE | uredi]

Selo se nalazi na cestovnoj prometnici br.66.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Đudra ima 966 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Romi, koji u selu imaju manjinsku samoupravu, čine 7%, a Nijemci, koji u selu imaju manjinsku samoupravu, čine 12%. 88% stanovnika su rimokatolici.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Károly Sebestyén, filozof, povjesničar književnosti, preveo Goethea i Schiller, rodio se u ovom selu
  • József Schóber, skladatelj duhovnih pjesama, se rodio u ovom selu

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, Page white acrobat.png(PDF)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]