Kapošvar
|
|
|||
|---|---|---|---|
  Kapošvar
|
|||
|
|||
| Regija | Južno Podunavlje | ||
| Županija | Šomođska | ||
| kotar | Kapošvarski kotar | ||
| Najbliži (veći) grad | Pečuh | ||
| Površina | 113,59 km² | ||
| Zemljopisne koordinate | 46°22′N 17°47′E / 46.36°N 17.78°EKoordinate: 46°22′N 17°47′E / 46.36°N 17.78°E | ||
| Stanovništvo (2001.) | |||
| - Ukupno | 67.663 | ||
| - Gustoća | 506,49 st./km² | ||
| Pošta | 7400 | ||
| Pozivni broj | 82 | ||
| Službena stranica | www.kaposvar.hu/ | ||
 |
|||
Kapošvar, Kapuš, Kapušvar (mađ.: Kaposvár, njem.: Kopisch, Ruppertsberg, Ruppertsburg,, slo.: Rupertgrad srp.: Капошвар, Kapošvar, tur. Kaposvar), je grad u jugozapadnoj Mađarskoj glavni grad Šomođske županije.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Kapošvar se nalazi u jugozapadnom dijelu Mađarske i zapadnom dijelu Panonske nizine na rijeci Kapoš. Oko grada nalaze se talasasti predjeli, koji se južnije uzdižu u planinu Meček. Klima u gradu je umjereno kontinentalna.
Od glavnoga grada Budimpešte udaljen je 186 kilometara jugozapadno, od Pečuha 60 km sjeverozapadno, a od jezera Balaton 50 km južno. S Budimpeštom je povezan dobrim prometnim vezama magistralnom željezničkom prugom Budimpešta - Zagreb - Jadran, te Budimpešta – Dombóvár – Pečuh. Autocestom M7 koja prolazi 20 kilometara sjeverno od grada.
Od glavnog grada Hrvatske Zagreba udaljen je 220 km[1] cestovnim pravcem, dok je od državne granice Hrvatske i Mađarske kod Barča 73 km,[2] a do Letenye 113 km. [3]
[uredi] Povijest
Prema legendi grad je osnovan na sedam brežuljaka isto kao i Rim. Naselja na teritoriju grada su postojala još 5000 godina prije Krista. Prva naselja grade Kelti oko 400 godina prije Krista. Grad se prvi put spominje kao Kapos u osnivačkom dokumentu biskupije u Pečuhu 1009. godine. U 15. stoljeću u gradu je bila pravokutna kamena utvrda, koja je po nalogu Leopolda I. srušena.
Grad nije imao veći značaj u srednjovjekovno i osmansko vrijeme, Osmanlije su osvojile grad 1555. godine nakon pet dana opsade, a napustile su ga tek 1686. godine. Nekoliko desetljeća poslje oslobađanja od Turaka grad je postao središte novoosnovane županije Šomođ 1749. godine što je dovelo do općeg razvoja grada. Tijekom 1800-ih, grad se počeo značajno razvijati, s obzirom na važnost željezničke pruge između Budimpešte i Zagreba.
U 20. stoljeću grad je prošao bez većih posljedica tokom ratnih sukoba i u drugoj polovici stoljeća doživjeo je naglu urbanizaciju. Poslje pada komunizma i razvoja tržišta gradska privreda se našla u teškoćama zbog relativno neaktraktivnog položaja grada, zbog čega Kapošvar i danas gubi stanovništvo. Godine 1950. naselje Kaposszentjakab postaje dio grada, 23 godine poslje prigradska naselja Kaposfüredet, Toponárt i Töröcskét također postaju dio grada.
Godine 1990. Kapošvar je dobio čin grada sa županijskim pravima, 1993. postao je biskupsko središte. Sveučilište u Kapošvaru osnovano je 1. siječnja 2000. godine
[uredi] Stanovništvo
Prema podacima o broju stanovnika iz 2009. godine u gradu živi 67.663 stanovnika,[4] dok je prosječna gustoća naseljenosti 506,49 stan./km2. Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Nijemci, Poljaci i Romi. Prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 68.240 stanovnika sljedećeg etničkog sastava:
Sastav stanovništva prema vjeroispovijesti:
- rimokatolici 64,0%;
- grkokatolici 0,3%;
- kalvinisti 7,3%;
- evangelici 2,1%;
- pripadnici vise crkvi 0,9%;
- nevjernici 15,0%;
- nepoznato 10,3 [5]
[uredi] Kretanje broja stanovnika
Kretanje broja stanovnika 1900.-2009.
[uredi] Gradovi prijatelji
[uredi] Izvor
[uredi] Vanjske poveznice
- (mađ.) Službene stranice
- (mađ.) Povijest grada
