Šarena gnojištarka
| Šarena gnojištarka | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Gljive |
| Koljeno: | Basidiomycota |
| Razred: | Agaricomycetes |
| Red: | Agaricales |
| Porodica: | Psathyrellaceae |
| Rod: | Coprinopsis |
| Vrsta: | C. picacea (Bull.) Redhead, Vilgalys & Moncalvo |
| Dvojno ime | |
| Coprinopsis picacea | |
| Sinonimi | |
| Coprinus picaceus (Bull.) Gray Agaricus picaceus Bull. | |
| Baze podataka | |
Šarena gnojištarka ili pjegava gnojištarka (lat. Coprinopsis picacea) je nejestiva gljiva iz roda Coprinopsis. Prvi je put opisao 1785. francuski mikolog Jean Baptiste François Pierre Bulliard kao Agaricus picaceus.[1] Ovu otrovnu vrstu ponekad se može zamijeniti s jestivom velikom gnojištarkom (lat. Coprinus comatus).
Opis[uredi | uredi kôd]
- Klobuk šarene gnojištarke je širok od 5 do 8 centimetara, visok od 4 do 6 cm, cilindrično jajolikog oblika, zatim izduženo zvonolik, opnast, smeđečehav ili crnkast, šareno pjegav s bijelim krpama; na kraju se raspada (rastopi).
- Listići su prilično gusti, vretenasti, slobodni, sivocrni i rastopivi.
- Stručak je visok od 3 do 8 centimetara, cilindričan, šupalj, vitak.
- Meso je bijelo, mekano, rastopivo; zadah neugodan.
- Spore su u masi crne, eliptične, 16 – 19 x 10 – 12 μm.
Stanište[uredi | uredi kôd]
Raste po vlažnim šumama, osobito ispod bukve, ljeti i u jesen.
Upotrebljivost[uredi | uredi kôd]
Šarena gnojištarka je bez vrijednosti.[2]
Sličnosti[uredi | uredi kôd]
To je izvanredno lijepa i zanimljiva gljiva. Zato je ostavimo na ukras prirodi jer je dosta rijetka. Zadah ima takav da se i ne može pomisliti na jelo.
Slike[uredi | uredi kôd]
|
,_magpie_fungus,_coprinus_picaceus.jpg)
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Bulliard JBF. 1785. Herbier de la France [Guide to the Herbs of France] (francuski). 5. str. 192–240
- ↑ Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.
