Gljive
Izvor: Wikipedija
| Gljive | ||||
|---|---|---|---|---|
 |
||||
| Sistematika | ||||
|
||||
|
|
||||
|
Chytridiomycota |
Gljive (Fungi) su jedno od carstava u domeni eukariota. Pretpostavlja se da sadržavaju oko milijun i pol vrsta, od kojih je znanstveno opisano tek oko 70 000.
Gljive su organizmi bez klorofila. Njihovo tijelo može biti građeno od jedne ili više stanica. Budući da nemaju kloroplaste, gljive ubrajamo u heterotrofne organizme. Gljive su i saprofiti (hrane se organskim tvarima uginulih bića).
Razmnožavaju se: nespolno (sporama i pupanjem) i spolno.
Gljive se prema načinu stvaranja spora svrstavaju na: plijesan, mješinarke i stapčarke.
Mnoge gljive se koriste kao jestive, ljekovite, psihoaktivne, halucinogene (Amanita muscaria, psilocibe, konocibe..) a mnoge su i otrovne (Boletus Satanas...). U raznim plemenima i kulturama se gljive smatraju svetima i neke od njih se upotrebljavaju u ritualima u kojima sudionici upadaju u stanje "proširene svijesti".
[uredi] Podjela gljiva po načinu života
Gljive predstavljaju poseban oblik života na Zemlji koji je razvio tri osnovne strategije preživljavanja u prirodi:
- Gljive simbionti koje žive u zajednici sa mnogim biljnim vrstama i imaju međusobnu korist. Gljive zadržavaju vodu u miceliju, a tu vodu koriste biljke koje pomoću korijenja izvlače mineralne tvari neophodne za rast gljiva.
- Gljive saprofiti (razlagači) bez čijeg djelovanja u prirodi ne bi moglo doći do razlaganja organskih tvari biljnog podrijetla. Kaže se da, da nema gljiva, šume bi se ugušile u vlastitom otpadu.
- Gljive paraziti koje napadaju žive biljke, životinje, ljude i druge gljive. Kroz mrežu tankih hifa, gljive upijaju hranu iz žive ili nežive organske tvari.
[uredi] Drugi projekti
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Gljive |
 |
Wikivrste imaju podatke o: Gljivama |
Nedovršeni članak Gljive koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
