Šarenci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Šarenci
Mala riđa (Aglais urticae)
Mala riđa (Aglais urticae)
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Razred: Insecta
Podrazred: Pterygota
Red: Lepidoptera
Natporodica: Papilionoidea
Porodica: Nymphalidae
Rafinesque, 1815.
Raznolikost
oko 5 700 vrsta
Područje života

Šarenci ili riđe (Nymphalidae) brojna su porodica danjih leptira. Velika krila su im s gornje strane živih boja. Kad krila pri mirovanju sklope vidljiva je donja strana koja je neuglednija i često slična okolišu. Prednje noge su im zakržljale, ticala kijačasta.

Mali trepetljikar (Limenitis camilla)
Crveni šarenac (Melitaea didyma)

Gusjenice imaju trnovite izrasline ili su kratkodlake. Kukuljica im je obično strmoglavica.[1]

Vrste[uredi VE | uredi]

Dijele se u dvije skupine: prva ima valovit rub krila smeđe boje s crvenim, žutim, bijelim ili plavim pjegama, a druga skupina ima ima zaobljena krila crveno-smeđe boje s tamnim pjegama s gornje, a bjeličastom ili srebrnom šarom u obliku mreže s donje strane.

Najpoznatije su vrste: monarh (Danaus plexippus), afrički monarh (Danaus chrysippus), crveni šarenac (Melitaea didyma), danje paunče (Inachis io), ljepokrili admiral (Vanessa atalanta), mala riđa (Aglais urticae), mali trepetljikar (Limenitis camilla), velika modra preljevica (Apatura iris), mrtvački plašt (Nymphalis antiopa), obični šarenac (Melitaea cinxia), stričkovac (Vanessa cardui), srebrnopisana sedefica (Argynnis paphia), šumska riđa (Araschnia levana), velika sedefica (Mesoacidalia aglaja).[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8
  2. Wolfgang Dierl, Leptiri, prijevod Paula Dubrešić, Cankarjeva založba, Ljubljana, Zagreb, 1990. ISBN 86-361-0709-1