Španjolsko osvajanje Meksika

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Španjolsko osvajanje Meksika
sukob: [[]]
Vrijeme veljača 1519. - 13. kolovoza 1521.
Mjesto Astečko carstvo
Ishod Španjolska pobjeda
Sukobljene strane
Astečko carstvo Španjolski imperij
Tlaxcala
Postrojbe
300.000 200.000
Ploča na mjestu susreta Hernán Cortésa i Montezuma II.

Španjolsko osvajanje Meksika je jedan od značajnijih dijelova španjolskog osvajanja Amerike. Najznačajniji konkvistador tokom osvajanja Meksika bio je Hernán Cortés.

Španjolsko osvajanje Meksika se odnosi na Cortésovo osvajanje Astečkog carstva od 1519. do 1521. godine. Osvajanje Yucatána se odnosi na osvajanje i početno pokoravanje nezavisnih gradova-država kasne postklasične civilizacije Maja. Španjolcima je trebalo više od 170 godina da uspostave kontrolu nad područjem Maja.

Nakon otkrića Yucatána kubanski guverner Diego Velázquez de Cuéllar poslao je 1517. godine Hernándeza de Córdobu da istraži područje. Maje su napale ekspediciju i ubile 20 Španjolaca. Poslije neuspješne ekspedicije, guverner Velázquez je 1518. poslao novu ekspediciju od četri broda da plove južno duž Yucatána i provincije Tabasco, koja je bila dio astečkog carstva. Ubrzo je poslana i treća ekspedicija pod vodstvom Hernána Cortésa iako je Velázquez htjeo smjenit Cortésa ali nije uspijeo. Cortésa je krenuo 18. siječnja 1519. sa 11 brodova, 100 mornara, 530 vojnika, doktorom i nekoliko stotina kubanskih Indijanaca i nešto afričkih crnaca. Sa tom malom silom uspio je da zauzme Astečko carstvo, koje je imalo između 2 i 8 milijuna stanovnika. Njegova pobjeda je ovisila od sposobnosti da se formiraju savezi sa neprijateljima Asteka.

Cortés se iskrcao kod današnjeg Veracruza, gdje su osnovali naselje La Villa Rica de la Vera Cruz. Pošto se nije smio vrati na Kubu, Cortés je sebe proglasio glavnim upraviteljem Veracruza i odrekao se obaveza da bude Velázquezov potčinjeni.

Udružio sa sa Totonacima i uspio da pridobi njihovog poglavicu da se pobuni protiv Asteka, te su protjera Asteke sa toga dijela Yucatána. Cortés je saznao da je Montezuma II. astečki car koji ima sjedište u gradu Tenočtitlanu. U početku su se Asteci opirali napredovanju konkvistadora, a kasnije su smatrali da je Cortés Quetzalcoatl legendarni kralj bog, pernati zmaj, koji kontrolira munje i koji će se prema proročanstvu vratiti jednoga dana.

Kada je došao do Tenočtitlana Cortés je zarobio Montezuma II., te je za njega tražio veliku otkupninu. Asteci su već počeli da se bune, bili su začuđeni kraljevom pokornošću, pa su namjeravali da proteraju Španjolce. Prvi pokušaj je bio dok je Cortés bio odsutan. Tada je pobijeno mnogo astečkog plemstva. Narod Tenočitlana se pobunio i izabrao novog vođu. Opsjedali su palaču, u kojoj su se nalazili Španjolci i Montezuma. Cortés je naredio Montezumi da urazumi narod i da ih nagovori da propuste Španjolce do obale. Narod nije slušao Montezumu, nego su se rugali i bacali na njega kamenje. Pritom su ga teško povredili, pa je Montezuma umro poslije nekoliko dana. Cortés je pobjegao i udružio se s narodom Tlaksalama, pomoću kojih je zauzimao jedan za drugim astečki grad.

Nakon pada Astečkog Carstva Cortés je namjeravao da očuva osnovnu strukturu carstva, ali pod svojim vodstvom. Ubrzo je to promijenio usljed potrebe da plati španjolsku vojsku. Vojnici su dobili velike posjede, a domoroci su živjeli u jednom obliku feudalizma. Viši slojevi astečkog društva su time mnogo izgubili, a domoroci su postali gotovo robovi. Domorodci su pokršteni, uništavani su hramovi, knjige, kipovi, zabranjeno im je učenje astečke kulture.

Izvor[uredi VE | uredi]