Akacija
| Akacija | ||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
||||||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
|
Oko 1,300vidi Popis vrsta biljaka iz roda akacija |
Akacija (grč. akakia) (Acacia), biljni rod sa oko 600 listopadnih ili zimzelenih tropskih ili suptropskih vrsta, raširenih pretežito u Australiji. U nas se obični bagrem (Robinia pseudoacacia) pogrješno naziva akacijom. Za prave se akacije udomaćio naziv mimoze.
Sadržaj |
Rasprostranjenost i uporaba [uredi]
Akacija raste kao drvo s visokom krošnjom, grm i polugrm ili, rjeđe, kao drvenasta penjačica. Akacije se lako kultiviraju u odgovarajućim ekološkim uvjetima. Raširene su po Sredozemlju, a kod nas u najtoplijim primorskim klimatima (Vis, Hvar, Dubrovnik). Cijene se zbog ukrasnih i često vrlo mirisnih cvjetova. Cvjetići skupljeni u cvatove imaju duge, živo obojene prašnike, koji strše iz cvijeta dajući mu osnovnu boju. Dvostruko perasto sastavljeni listovi imaju mnogo sitnih listića. Mnoge se vrste uzgajaju u drvoredima i parkovima. Cvjetovi se upotrebljavaju u cvjećarstvu i za proizvodnju parfema.
Drvo se nekih akacija cijeni od davnina zbog trajnosti, boje i mirisa, pa ima široku tehničku i dekorativnu primjenu. Drvo vrste Acacia pendula miriše poput ljubice, a drvo vrste Acacia acuminate kao malina. Acacia catechu iz tropske Afrike i Indije daje trjeslovinu catechu za štavljenje i bojenje kože. Iz vrste Acacia sengal dobiva se ljepilo gummi arabicum (Arapska guma), a neke druge vrste daju ostale gume.
Toksičnost [uredi]
Iz nekih se vrsta izlučuje eterično ulje. Kora i plodovi većine vrsta sadrže trijeslovina (tanin).[1] Najcjenjenije australsko drvo daje Acacia melanoxylon.
Izvor [uredi]
- Hrvatska enciklopedija, Broj 2 (A-Bd), str. 124.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-31-2
- ↑ Kosalec, Ivan; Malenica, Ante; Husar, Josip; Lucić, Josip; Kos, Josip: Mogućnost korištenja trijeslovina (tanina) kao adstrigensa (antiseptika) u ratnim i drugim uvjetima
Vanjske poveznice [uredi]
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Akacija |
 |
Wikivrste imaju podatke o: Akacija |
