Akacija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Akacija
Acacia melanoxylon
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fabales
Porodica: Fabaceae
Potporodica: Mimosoideae
Tribus: Acacieae
Rod: Acacia
Mill.
Područje života
Vrste

Oko 1,300vidi Popis vrsta biljaka iz roda akacija

Acacia sp.
Acacia drepanolobium


Akacija (grč. akakia) (Acacia), biljni rod sa oko 600 listopadnih ili zimzelenih tropskih ili suptropskih vrsta, raširenih pretežito u Australiji. U nas se obični bagrem (Robinia pseudoacacia) pogrješno naziva akacijom. Za prave se akacije udomaćio naziv mimoze.

Rasprostranjenost i uporaba[uredi VE | uredi]

Akacija raste kao drvo s visokom krošnjom, grm i polugrm ili, rjeđe, kao drvenasta penjačica. Akacije se lako kultiviraju u odgovarajućim ekološkim uvjetima. Raširene su po Sredozemlju, a kod nas u najtoplijim primorskim klimatima (Vis, Hvar, Dubrovnik). Cijene se zbog ukrasnih i često vrlo mirisnih cvjetova. Cvjetići skupljeni u cvatove imaju duge, živo obojene prašnike, koji strše iz cvijeta dajući mu osnovnu boju. Dvostruko perasto sastavljeni listovi imaju mnogo sitnih listića. Mnoge se vrste uzgajaju u drvoredima i parkovima. Cvjetovi se upotrebljavaju u cvjećarstvu i za proizvodnju parfema.

Drvo se nekih akacija cijeni od davnina zbog trajnosti, boje i mirisa, pa ima široku tehničku i dekorativnu primjenu. Drvo vrste Acacia pendula miriše poput ljubice, a drvo vrste Acacia acuminate kao malina. Acacia catechu iz tropske Afrike i Indije daje trjeslovinu catechu za štavljenje i bojenje kože. Iz vrste Acacia sengal dobiva se ljepilo gummi arabicum (Arapska guma), a neke druge vrste daju ostale gume.

Toksičnost[uredi VE | uredi]

Iz nekih se vrsta izlučuje eterično ulje. Kora i plodovi većine vrsta sadrže trijeslovina (tanin).[1] Najcjenjenije australsko drvo daje Acacia melanoxylon.

Izvor[uredi VE | uredi]

  1. Kosalec, Ivan; Malenica, Ante; Husar, Josip; Lucić, Josip; Kos, Josip: Mogućnost korištenja trijeslovina (tanina) kao adstrigensa (antiseptika) u ratnim i drugim uvjetima

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Akacija
Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Akacija