Altajci

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Altajci (Ojroti; Алтайцы; ne smiju se pobrkati sa Ojratima) su grupa plemena altajske etnojezične porodice naseljenih na području Altaja gdje čine autohtonu populaciju. Područja što ga naseljavaju pripadaju Altajskoj republici Rusije (Алта́й), Altajskom kraju (Алта́йский край) i Kemerovskoj oblasti (Ке́меровская о́бласть). Populacija im iznosi oko 70.000 za južne (68.686 SIL) i 30.000 za sjeverne (29.098; 2000 WCD). Manji dio živi u Kazahstanu.

Sjevernoj skupini Altajaca pripadaju plemena Šori ili Šorci, Tubalari, Čelkani ili Čelkanci i Kumandinci. Južna skupina obuhvaća Altai-Kizhi, Telengiti, Telesi i Teleuti.

Jezici kojima govore ova skupina plemena su sjeveri i južni altajski, a među njima se razlikuje i nekoliko dijalekata. Južnoaltajski dijalekti su altajski ili altai-kizhi (altaj kizi) i talangit.

Život Altajaca[uredi VE | uredi]

Tradicionalno, Altajci su stočari, uzgajivači goveda i konja. Uz to raširen je i lov pomoću sokola. nakon što su postali sjedilačko stanovništvo, počeli su se baviti i zemljodjelstvom, motična agrikultura. Nastambe Altajaca su jurte od pusti (filc, klobučina), ali postoje i drvene jurte. Ruski tip kuće uveden je u 19. stoljeću. Muške i ženske košulje krojene su oblika tunike. Uz svakidašnje hlače turskog kroja nose se i kožne radne hlače, ogrtač chokpen’, a zimi i krzneni kaput-ton i kape od krzna lisice ili risa. Udane žene obavezno nose i bezrukavne kaputiće-chiguedek. Religija je kombinacija tradicionalnog šamanizma, burhanizma (novi religiozni pokret ak jang), kršćanstva i islama.

Vansjke poveznice[uredi VE | uredi]