Amawáka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Amahuaca (Amawáka, Amahuaka, Amawaca, Ipitinere, Sayaco), pleme američkih Indijanaca porodice Panoan nastanjeno u džunglama brazilske države Amazonas ( 220; 1995, SIL) i 500 u Peruu na rijekama Sepahua, Curiuja, gornji Ucayali, Inuya, Mapuya i Purus. Jezično su najsrodniji grupi Cashinawa. Bave se lovom, ribolovom i sakupljanjem. Sami sebe nazivaju imenom Yora. Jezik amahuaca ima dijalekte inuvaken i viwivaken kojima su se služile njihove skupine Inuvaquen i Viuivaquen. Najveće naselje im je Puerto Varadero na brazilsko-peruanskoj granici.

Jezik[uredi VE | uredi]

Prema Masonu (1950) skupina amawaca obuhvača jezike kojima govore skupine istoimenih Indijanaca

a) amawaca
a1. Inuvakeu
a2. Iwivakeu
a3. Cashinawa, uključujući sheminawa).
b) pichobo
b1. Pichobo,
b2. Soboibo, uključujući (Ruanawa)
b3. Mochobo uključujući Comobo)[1]

Jezik amahuaca danas se klasificira istoimenoj podskupini kojoj pripada i jezik isconahua [isc], i široj skupini tri-state[2]

Podgrupe[uredi VE | uredi]

Indowó (gornji Purús i gornji Piedras), Isawó, Kapiixichi (rijeke Mapuya i Yuruá), Kotinawa (gornja Inuya), Nashishmawó (gornja Inuya), Rondowó [rijeke Curiuja i Sepahua), Shimanawa (gornja Yuruá), Xaawó (río Inuya i donji Pariamanu) (d'Ans 1982; Verswijver 1988); 198 Amahuaca (INEI 1993).[3]; Maxinawa, Cutinawa, Punchawo.[4]

Povijest[uredi VE | uredi]

Amahuake su ostali izolirani sve do 18. stoljeća. Prvi puta se vjerojatno spominju Godine 1686. kada je uočeno njihovoi selo sa 12 kuća (150 ljudi) na rijeci Coniguati. Kroz 18. i 19. stoljeće još nisu pokršteni a žive u neprijateljstvu sa bijelcima i drugim Indijancima, posebno Piro, Conibo i Xipibo, koji su ih hvatali za robove. Godiner 1925 ima ih 3.000 a oni su još u neprijateljstvu sa bijelcima i drugim plemenima osim sa plemenima Campa i Cashinawa, a ovi posljednji navode se kao njima srodno pleme. Godine 1940. peruanska populacija Amahuaca bila 1.500. U današnje vrijeme prijetnja su im bušači nafte i ilegalni dvosječe koji sa sobom donose razaranje okoliša i razne zarazne bolesti. U novije vrijeme ih ima oko 500 (2000), od čega oko 300 u Peruu i 200 u Brazilu.

Privreda[uredi VE | uredi]

Kulturno pripadaju tropskoj kišnoj šumi. Lov, ribolov, obrada tla. U novije vrijeme rade za razne kompanije kao radnici.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Carneiro, Robert L. 1962. The Amahuaca Indians of Eastern Perú. Explorers Journal 40/6: 26-37.