Anderlecht

Anderlecht
; Zastava	; Grb
	Koordinate: 50°50′N 04°20′E / 50.833°N 4.333°E
Država	Belgija
Regija	Regija glavnoga grada Bruxellesa
Belgijske zajednice	Francuska zajednica; Flamanska zajednica
Okrug	Bruxelles
	Vlast
- Načelnik	Gaëtan Van Goidsenhoven (MR)
	Površina
- Ukupna	17,74 km²
	Stanovništvo (2006.)
- Grad	96.011
- Gustoća	5.411
Poštanski broj	1070
Pozivni broj	02
	Službena stranica Anderlecht
Zemljovid
	Položaj Anderlechta unutar Briselske regije; Položaj Anderlechta unutar Briselske regije

Anderlecht je jedan od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.

Općina se nalazi na jugozapadu briselske aglomerizacije, te graniči s općinama grad Bruxelles, Dilbeek, Forest, Molenbeek-Saint-Jean, Sint-Pieters-Leeuw i Saint-Gilles. Anderlecht je poznat po svojim sportskim klubovima, od kojih se ističu momčadi R.S.C. Anderlechta u nogometu i ragbiju, koje su osvojile više naslova u zemlji.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prvi spomen naziva „Anderlecht“ datira iz 1047. kad se pojavljuje u obliku Anrelech, te kasnije kao Andrelet (1111.), Andreler (1148.) i Anderlech (1186.). Godine 1356., flandrijski grof Ludvig II. borio se na području Anderlechta protiv Bruxellesa. Iako je pobijedio svoju šogoricu Ivanu Brabantsku i uzeo njenu titulu brabantskog vojvode, iduće godine ona ju je povratila uz pomoć cara Karla IV. Po njenoj povelji iz 1393. Anderlecht je proglašen dijelom Bruxellesa.

U 15. i 16. stoljeću ovdje su živjeli mnogi poznati kulturnjaci. Godine 1521. Erazmo Roterdamski je ovdje proveo nekoliko mjeseci, a ovdje su također prebivali i aumalski grof Karlo, te francuski kraljevski lovac. 17. i 18. stoljeće obilježili su sukobi s Francuskom. U studenom 1792. nakon bitke kod Jemappesa, general Dumouriez i francuska revolucionarna vojska ovdje su opet pobijedili Austrijance. Francuzi su Anderlecht proglasili nezavisnom općinom.

U 19. stoljeću broj stanovnika naglo je narastao, a glavni razlog tome bio je razvitak, te blizina Bruxellesa. Početkom 20. stoljeća u Anderlechtu je zabilježen značajan urbani razvoj, te su tada izgrađene zelene četvrti kao Het Rad i Moortenbeek.