Andrija Dugonić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Spomenik u Segedinu

Andrija Dugonić (Segedin, 17. listopada 1740. – Segedin, 25. srpnja 1818.) (mađ. Dugonics András) je bio segedinski sveučilišni profesor, matematičar i romanopisac.

Školovao se kod redovnika pijarista, kojima se pridružio nakon obrazovanja. 1765. se zaredio za svećenika.

Djelovao je nekoliko gradova, među ostlim u Segedinu, Vaciji (mađ. Vác), Trnavi i Budimu.

Njegov doprinos mađarskom jeziku je u području matematike. U svoje četiri knjige iz matematike je smislio izraze na mađarskom za matematičke pojmove, koji su zaživjeli i održali se u znanstvenom mađarskom (za kocku, krug, kut, jednadžbu...).

Djela[uredi VE | uredi]

(popis nepotpun)

  • matematičarska
  • književna
  • Etelka, roman, 1788. (prvi mađarski roman)
  • Jólánka, 1. dio, roman, 1803.
  • Jólánka, 2. dio, roman, 1804.
  • Mađarske poslovice, 1820.

Počasti[uredi VE | uredi]

Po njemu se zove trg u Segedinu i Hrvatsko-mađarska kulturna udruga "Andrija Dugonić".

Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Andrija Dugonić.