Armensko pismo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

.Armensko pismo je abeceda koja se od 405./406. rabi za pisanje na armenskom jeziku. Izumio ga je Sveti Mesrop Maštoc, armenski jezikoslovac i crkveni vođa koji je prilikom prevođenja kršćanskih tekstova na materinski jezik zaključio kako se za pojedine riječi ne mogu rabiti pisma susjednih naroda jer im nedostaju glasovi karakteristični za armenski. Zato je izmislio abecedu pod utjecajem grčkog alfabeta. Ispočetka se sastojao od 36 slova, kojima su od 10. do 12. stoljeća dodana još tri. Armenska slova su se sve do uvođenja arapskih brojeva u 8. i 9. stoljeća rabila i za pisanje armenskih brojki.

Abeceda[uredi VE | uredi]

Slovo Ime Izgovor Transliteracija Brojčana vrijednost
Tradicionalno Reformirano Izgovor Klasični Istočni Zapadni Klasični ISO 9985
Klasični Istočni Zapadni
Ա ա այբ [aɪb] [aɪpʰ] [ɑ] a 1
Բ բ բեն [bɛn] [pʰɛn] [b] [pʰ] b 2
Գ գ գիմ [ɡim] [kʰim] [ɡ] [kʰ] g 3
Դ դ դա [dɑ] [tʰɑ] [d] [tʰ] d 4
Ե ե եչ [jɛtʃʰ] [ɛ], word initially [jɛ]1 e 5
Զ զ զա [zɑ] [z] z 6
Է է է [ɛː] [ɛ] [ɛː] [ɛ] ē 7
Ը ը ըթ [ətʰ] [ə] ə ë 8
Թ թ թօ[1] թո [tʰo] [tʰ] tʿ t’ 9
Ժ ժ ժէ ժե [ʒɛː] [ʒɛ] [ʒ] ž 10
Ի ի ինի [ini] [i] i 20
Լ լ լիւն լյուն [lʏn] [ljun] [lʏn] [l] l 30
Խ խ խէ խե [χɛː] [χɛ] [χ] x 40
Ծ ծ ծա [tsɑ] [dzɑ] ts] dz c ç 50
Կ կ կեն [kɛn] [ɡɛn] [k] [ɡ] k 60
Հ հ հօ[1] հո [ho] [h] h 70
Ձ ձ ձա [dzɑ] [tsʰɑ] [dz] [tsʰ] j 80
Ղ ղ ղատ [ɫɑt] [ʁɑt] [ʁɑd] [ɫ] [ʁ] ł ġ 90
Ճ ճ ճէ ճե [tʃɛː] [tʃɛ] [dʒɛ] [tʃ] [dʒ] č č̣ 100
Մ մ մեն [mɛn] [m] m 200
Յ յ յի հի [ji] [hi] [j] [h]2, [j] y 300
Ն ն նու [nu] [n] n 400
Շ շ շա [ʃɑ] [ʃ] š 500
Ո ո ո [o] [vo] [o], word initially [vo]3 o 600
Չ չ չա [tʃʰɑ] [tʃʰ] čʿ č 700
Պ պ պէ պե [pɛː] [pɛ] [bɛ] [p] [b] p 800
Ջ ջ ջէ ջե [dʒɛː] [dʒɛ] [tʃʰɛ] [dʒ] [tʃʰ] ǰ 900
Ռ ռ ռա [rɑ] [ɾɑ] [r] [ɾ] 1000
Ս ս սէ սե [sɛː] [sɛ] [s] s 2000
Վ վ վեւ վեվ [vɛv] [v] v 3000
Տ տ տիւն տյուն [tʏn] [tjun] [dʏn] [t] [d] t 4000
Ր ր րէ րե [ɹɛː] [ɾɛ]4 [ɹ] [ɾ]4 r 5000
Ց ց ցօ[1] ցո [tsʰo] [tsʰ] cʿ c’ 6000
Ւ ւ հիւն N/A5 [hʏn] [w] [v]6 w 7000
Փ փ փիւր փյուր [pʰʏɹ] [pʰjuɾ] [pʰʏɾ] [pʰ] p p’ 8000
Ք ք քէ քե [kʰɛː] [kʰɛ] [kʰ] kʿ k’ 9000
Dodana u 13. vijeku
Օ օ օ [o] [o] ō ò N/A
Ֆ ֆ ֆէ ֆե [fɛː] [fɛ] [f] f N/A
Slovo Tradicionalno Reformirano Klasični Istočni Zapadni Klasični Istočni Zapadni Klasični ISO 9985 Brojčana vrijednost
Izgovor
Ime Izgovor Transliteracija

Poslušajte izgovor slova na istočnoarmenskom [▶] ili na zapadnoarmenskom [▶].

Napomene[uredi VE | uredi]

U gornjoj tablici tipografski simbol "h" ([ʰ]) je dijaktrički znak za aspiraciju u Međunarodnoj fonetskoj abecedi.

  1. Kao inicijalni zvuk ye /jɛ/, u ostalom e /ɛ/.
  2. Samo u tradicionalnoj ortografiji na početku riječi i za korijene unutar riječi.
  3. Kao početni zvuk vo /vo/, u ostalom o /o/.
  4. Armenski Iranci (ogranak Istočnih Armenaca) izgovaraju ovo slovo kao [ɹ], kao u klasičnom armenskom.
  5. U reformiranoj ortografiji ovo slovo je zamijenio digraf <ու> koji predstavlja [u].
  6. Obično predstavlja /v/ ali postoje neki izuzeci. U klasičnom armenskom աւ na početku riječi (ako ga prati konsonant) predstavlja /au/ (kao daun), npr. աւր (awr, /auɹ/, dan).


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Melkonian, Zareh (1990). Գործնական Քերականութիւն — Արդի Հայերէն Լեզուի (Միջին եւ Բարձրագոյն Դասընթացք), Fourth (na Armenian).

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]