Aspartam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Aspartam
Aspartame-from-hydrate-xtal-2000-3D-balls.pngAspartame.svg
Opća svojstva
Sistemsko ime Aspartam
Druga imena N-(L-α-aspartil)-L-fenilalanin 1-metil ester
Molekulska formula C14H18N2O5
Molarna masa 294,301 g/mol
Izgled Bijeli kristalni prah koji ima slatki okus i nema miris
CAS broj 22839-47-0
Svojstva
Gustoća i faza 1.347 g/cm3
Topljivost u vodi 10 g/100 ml pri 25 °C
Talište 246-247 °C
Vrelište razgrađuje se
Opasnosti
Glavne opasnosti Toksičnost

Aspartam je naziv za neenergijsko, sintetično visoko intenzivno sladilo - N-(L-α-aspartil)-L-fenilalanin 1-metil ester.

Dodaje se u oko 6000 prehrambenih artikala, osobito u prehrambenim bezalkoholnim pićima. Ima ga npr. u žvakaćim gumama bez šećera, bombonima i u vitaminskim pripravcima bez šećera. Aspartam nije pogodan za kuhanje i pečenje, jer se pri visokim temperaturama raspada i gubi slatkoću. U europskom sustavu označavanja prehrambenih aditiva E-brojevima ima kod E951.

Dopuštena dnevna količina aspartama u Europskoj Uniji je 40 mg po kilogramu tjelesne težine.

Kemijski sastav[uredi VE | uredi]

Aspartam je metil ester dipeptida prirodnih aminokiselina L-asparaginske kiseline i L-fenilalanina. On je bijeli kristalni prah, koji ima slatki okus i nema miris. U jako kiselom ili lužnatom okruženju hidrolizira do metanola. Pod otežanim uvjetima, hidrolizira se peptidna veza i rezultat toga su slobodne aminokiseline.[1] Aspartam je nepolarna molekula.

Na tržištu se koriste samo dva načina sinteze. Postoje i drugi načini, ali ih vlasnici kriju. Proizvodi se kemijskom sintezom iz asparaginske kiseline, fenilalanina i metanola.[2]

Otkriće i proizvodnja[uredi VE | uredi]

Aspartam je slučajno otkrio američki kemičar James M. Schlatter 1965., koji je radio u laboratoriju "Searle & Company". Schlatter je sintetizirao aspartam u proizvodnji lijeka protiv čira na želucu. Nakon jedne nesreće polizao je prst i otkrio slatki okus aspartama. Nakon neočekivanog otkrića uslijedila su brojna druga istraživanja.

Proizvodila ga je tvrtka "G.D. Searle". Godine 1984., "Monsanto" je kupio tu tvrtku, koja je tada bila podijeljena na dvije samostalne podružnice: "Searle Pharmaceuticals" i "NutraSweet". Proizvodnja aspartama postala je dio "NutraSweet-a". Kupila ga je tvrtka "J. W. Childs" 2000. godine. Od 1987. u Europi[3] i od 1992. u SAD-u i drugi proizvođači smiju proizvoditi aspartam, jer je istekao monopol na patent.

Polemike oko utjecaja na zdravlje[uredi VE | uredi]

Aspartam je krivac za više od 75% negativnih pritužbi na prehrambene aditive, koje prijavljuje Američka organizacija za hranu i lijekove (FDA). Mnoge od tih pritužbi su vrlo ozbiljne, kao epileptični napadi, pa čak i smrt, što je bilo moguće pročitati još 1994. godine u izvještaju američkog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbe.[4]

Molekula aspartama (200 puta slađa od običnog stolnog šećera) sastoji se od 10% metanola, koji se u tijelu razgrađuje na mravlju kiselinu i formaldehid, 40% aspartične kiseline i 50% fenilalanina. Oba metabolita metanola su izuzetno toksični i sporo se izlučuju iz organizma, a pogotovo aspartična kiselina i fenilalanin. Iako odobren od strane FDA-e, kao dodatak hrani, smatra se da je aspartam jedna od najopasnijih supstanci kojoj su ljudi ikada bili izloženi.[5]

Aspartam uzrokuje tumor mozga, sljepoću i čak 90 drugih bolesti. Aspartam djeluje na proteine, neke dijelove mozga, ali i na DNK. Upravo zbog toga može utjecati na mnoge organe, a simptoma ima jako puno. Ipak, lista simptoma koju je sastavila FDA pokazuje da je većina njih neurološke prirode. Neki od simptoma su: glavobolje, vrtoglavica, promjene raspoloženja, grčevi i bolovi u trbuhu, promjene vida, napadaji i trzavice, proljev, gubitak pamćenja, slabost, umor itd.[6]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. David J. Ager, David P. Pantaleone, Scott A. Henderson, Alan R. Katritzky, Indra Prakash, D. Eric Walters (1998). "Commercial, Synthetic Non-nutritive Sweeteners". Angewandte Chemie International Edition 37 (13–24): 1802–1817.
  2. http://e-brojevi.udd.hr/951.htm Preuzeto 15. svibnja 2012.
  3. http://www.nytimes.com/1989/11/19/business/nutrasweet-s-bitter-fight.html Preuzeto 15. svibnja 2012.
  4. http://www.medikus.hr/medicina/749-aspartam-slatki-ubojica.html Preuzeto 15. svibnja 2012.
  5. http://www.building-body.com/Aspartam-je-siguran.html Preuzeto 15. svibnja 2012.
  6. http://dalje.com/hr-zivot/video--aspartam-tihi-ubojica-u-sokovima-i-zvakama/92194 Preuzeto 15. svibnja 2012.