B-stablo
Izvor: Wikipedija
B-stabla su strukture podataka u informatici. Karakteristike su mu potpuna balansiranost, sortiranje podataka po vrijednosti ključa i čuvanje određenog broja elemenata u jednom čvoru stabla. Operacije nad podacima stabla se obavljaju u amortizirano logaritamskom vremenu. B-stablo nalazi primjenu u magnetskim diskovima ili drugim sekundarnim uređajima za pohranu podataka kojima je dopušten izravan pristup.
B-stabla su slična crveno crnim stablima, ali su bolji u minimiziranju I/O operacija. Mnogi sustavi baza podataka za pohranu koriste b-stabla ili varijante b-stabala. Razlika između crveno-crnih stabala jest u tome što b-stabla mogu imati mnogo djece zbog faktora grananja dok im je visina O(lg n), a visina je puno manja nego u crveno-cnih stabala također zbog faktora grananja. Stoga se b-stabla mogu koristiti za skup operacija u vremenu O(lg n).
B-stabla su generalizirana binarna stabla pretraživanja. Ako unutarnji čvor x sadrži n[x] vrijednosti onda x ima n[x] + 1 djece. Vrijednosti u čvoru x se koriste kao točke grananja odvajajući raspon vrijednosti x-a u n[x] +1 podraspona u kojem svako dijete od x-a radi s jednom vrijednošću. Kada pretražujemo vrijednost u b-stablu radimo {n[x] + 1 ) načina odluke baziranih na usporedbi s n[x] vrijenosti u čvoru . Struktura listovnih čvorova razlikuje se od one unutarnjih čvorova.
B-stablo s korijenom Z (korijen je korijen Z) ima sljedeća svojstva:
- Svaki čvor x ima sljedeća polja:
- n[x], broj vrijednosti trenutno spremljenih u čvoru x
- n[x] su spremljene u nepadajućemo redoslijedu tako da su vrijednost
≤
≤ ··· ≤ ![k_{n}\left[ x\right]](http://upload.wikimedia.org/math/2/f/a/2fa18837f4dc79c1cfa078088d743600.png)
- listovni čvor [x], boolean vrijednosti koja je TRUE ako je x listovni čvor i FALSE ako je x unutarnji čvor.
- Svaki unutarnji čvor x također sadrži n[x[+1 pokazivača
,
, ...,
. Listovni čvorovi nemaju djece te su stoga njihova polja
nedefinirana.
- Vrijednosti
odvajaju raspon vrijednosti spremljene u jednome podstablu: ako je vi spremljena u prvome stablu s korijenom
onda ![v_{1}\le vrijednost_{1}\left[ x \right]\le v_{2}\le vrijednost_{2}\left[ x \right]\le ...\le vrijednost_{n\left[ x \right]}\left[ x \right]\le v_{n\left[ x \right]+1}](http://upload.wikimedia.org/math/4/0/a/40af49c51d0c0754ebac9bb72ab23f47.png)
- Svi listovi imaju jednaku dubinu što na kraju daje visinu stabla (h).
- Postoje gornje i donje granice broja vrijednosti koje čvor može sadržavati. Ove granice mogu biti izražene u terminima fiksiranih cjelobornih tipova t ≥ 2 i zove se minimalni stupanj B-stabla:
- Svaki čvor koji nije korijen mora imat najamanje t-1 vrijednosti. Svaki unutarnji čvor koji nije korijen ima stoga najmanje t djece. Ako stablo nije prazno korijen mora imati najmanje jednu vrijednost.
- Svaki čvor može imati najviše 2t-1 vrijednosti. Stoga unutarnji čvor može imati najviše 2t djece. Kažemo da je čvor pun ako sadrži točno 2t-1 vrijednosti.
Najjednostavnije b-stablo se pojavljuje kada je t = 2. Svaki unutarnji čvor ima 2,3 ili 4 djeteta i imamo 2-3-4 stablo. U praksi se obično koriste mnogo veće vrijednosti.
[uredi] Osobine
Za B-stablo visine h, sa kosntantom k i brojem čvorova n važi sljedeće:
| Visina stabla | ![]() |
| Minimalan broj čvorova (h > 0) | ![]() |
| Minimalan broj elemenata (h > 0) | ![]() |
| Maksimalan broj čvorova | ![]() |
| Maksimalan broj elemenata | ![]() |






