Bazilika Določopi

Bazilika Določopi
	Ruševine bazilike DoločopiRuševine bazilike Določopi
Lokacija	općina Kvareli, Kahetija
Država	Gruzija
Koordinate	41°58′25″N 45°48′37″E / 41.97373°N 45.81017°E (WD)
Godine izgradnje	5. stoljeće
Religija	Gruzijska pravoslavna Crkva
	Bazilika Določopi Bazilika Določopi na zemljovidu Gruzije

Bazilika Določopi (gruz. დოლოჭოპის ბაზილიკა) je ranokršćanska crkva - koja je danas u ruševnom stanju - u istočnoj gruzijskoj regiji Kahetiji, na području povijesnog naselja Nekresi. To je velika bazilika iz 5. stoljeća, sagrađena na mjestu ranije srušene crkve, koja je radiokarbonski datirana u 387. godinu, što je čini jednim od najranijih poznatih kršćanskih nalazišta u Gruziji. Otkrivena je 2012. godine. Bazilika je upisana na popis nepokretnih spomenika kulture od nacionalnog značaja Gruzije.^[1]

Smještaj[uredi | uredi kôd]

Bazilika Določopi - tako nazvana po davno napuštenom selu - stoji u ruševinama na sjeverozapadnoj periferiji grada Kvarelija, na desnoj obali rijeke Durudži. Nekih 3,5 km zapadno, zračnom linijom, nalazi se manastir Nekresi, a još 1 km zapadno nalazi se arheološko nalazište Čabukauri, u kojem se nalaze ruševine velike ranokršćanske bazilike, koja dijeli mnoga obilježja s ovom iz Določopija.^[2]^{:str 110.}

Ruševine u Določopiju pronađene su tijekom arheološkog izviđanja 2010. godine. Pronašla ih je ekspedicija Gruzijskog nacionalnog muzeja koju je vodio Nodar Bahtadze između 2012. i 2015.^[2]^{:str 110.} Pokazala se kao značajna crkva koja je stajala u središtu nekad cvjetajućeg naselja kasne antike. Naselje nepoznato u pisanih izvora neprestano je propadalo nakon niza potresa i stranih invazija, padajući u zaborav, da bi u kasnoga srednjeg vijeka zaraslo prirodom. Zbog gustog lišća, opseg ovog naselja nije poznat.^[3]^{:str 49.-50.}

Izgled[uredi | uredi kôd]

Crkva je građena od šuta i šljunka.^[2]^{:str 111.} Bila je to velika trostruka bazilika, dimenzija 36 x 18,5 metara u središnjem trobrodnom dijelu, ali s daljnjim prolazima dograđenim i na sjever i na jug, dovodeći zdanje do ukupne veličine 44 x 27 metara.^[3]^{:str 49.-50.}^[2]^{:str 111.-112.} To je Določopi učinilo najvećom bazilikom poznatom u Gruziji i jednom od najvećih na Kavkazu i susjednim regijama istočnog kršćanstva. Podjela naosa na tri lađe izvršena je s pet parova križnih stupova. Središnja lađa završavala se apsidom u obliku potkove na istoku. Apsida je bila opremljena četverostepenim sintronom - klupom rezerviranom za svećenstvo - značajkom koja nije pristuna igdje drugdje u Gruziji, osim u Čabukauriju.^[3]^{:str 48.} Ispod nje, u središtu apside, nalazio se veliki grobni odjeljak. Prije oltara nalazila se prostrana bema (povišeno i ograđeno mjesto u kojem je smješten oltar) s potplatom. Najistočniji dio galerije zauzimala je krstionica. Crkva je bila pokrivena drvenim krovom s pločicama od terakote, koja je držana željeznim čavlima i antefiksima.^[2]^{:str 111.–114.}^[3]^{:str 49-50}

Otkrića u Čabukauriju i Določopiju osporavala su prethodnu pretpostavku da su prve crkvene zgrade u istočnoj Gruziji obično bile uske građevine sagrađene za smještaj ograničenog broja ljudi.^[2]^{:str 118.–119.} Arhitektonski, bazilika Določopi bila je lokalni prethodnik dizajna trostruke bazilike, koja je svojstvena Gruziji.^[3]^{:str 118.–120.} Aspekti cjelokupnog dizajna crkve i krovišta, kao i rasvjetna tijela otkrivena na tom mjestu, tipična su istočno-rimska obilježja, dok neki detalji rasporeda apside i numizmatički nalazi na tom mjestu upućuju na sasanidske utjecaje.^[4]

Izvori[uredi | uredi kôd]

↑ List of Immovable Cultural Monuments (PDF) (gruzijski). National Agency for Cultural Heritage Preservation of Georgia. Pristupljeno 12. svibnja 2021.
↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Bakhtadze, Mamiashvili i Gabekhadze 2015.
↑ ^a ^b ^c ^d ^e Loosley Leeming 2018.
↑ Loosley, Emma. Dzveli Gavazi. Architecture and Asceticism. University of Exeter. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. svibnja 2021. Pristupljeno 1. rujna 2019.

Literatura[uredi | uredi kôd]

Mamiashvili, vazha (2019) Volume 13". Archaeological Research upon the Earliest Christian Settlement in Nekresi/ადრეული ქრისტიანობის არქეოლოგიური კვლევა ნაქალაქარ ნეკრეში. vol. 13, no. 4. georgian: BULLETIN OF THE GEORGIAN NATIONAL ACADEMY OF SCIENCES,. pp. 186–191. ISSN 0132-1447. https://www.scopus.com/record/display.uri?eid=2-s2.0-85077363986&origin=AuthorNamesList&txGid=6f00e8ec72308d2b963ad2460b3d1365
Bakhtadze, Nodar; Mamiashvili, Vazha; Gabekhadze, Bachana. 2015. დოლოჭოპის ბაზილიკის არქეოლოგიური კვლევა ნაქალაქარ ნეკრესში [The Dolochopi Basilica: Archeological Reaserch in the Nekresi Former City] (PDF). Online Archaeology (gruzijski). 8: 110–133
Loosley Leeming, Emma. 2018. Architecture and Asceticism: Cultural Interaction between Syria and Georgia in Late Antiquity. Texts and Studies in Eastern Christianity, Volume: 13. Brill. ISBN 978-90-04-37531-4

[1] List of Immovable Cultural Monuments (PDF) (gruzijski). National Agency for Cultural Heritage Preservation of Georgia. Pristupljeno 12. svibnja 2021.

[FOOTNOTEBakhtadzeMamiashviliGabekhadze2015-2] ↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f Bakhtadze, Mamiashvili i Gabekhadze 2015.

[FOOTNOTELoosley_Leeming2018-3] Loosley Leeming 2018.

[EX-4] Loosley, Emma. Dzveli Gavazi. Architecture and Asceticism. University of Exeter. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. svibnja 2021. Pristupljeno 1. rujna 2019.

[1]

[2]

[3]

[4]