Bijeli grab
| Bijeli grab | ||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||
| Sistematika | ||||||||||
|
||||||||||
|
|
||||||||||
| Carpinus orientalis Mill. |
||||||||||
| Područje života | ||||||||||
Bijeli grab (lat. Carpinus orientalis) je vrsta brezovke iz roda grabova.
Nastanjena je na području od jugoistočne Europe do sjevernog Irana, u submediteranskoj klimi. Staništa su mu vruća i suha područja na nadmorskim visinama većim od 1000 metara. Cvijeta u travnju i svibnju. Ova biljka se koristi u strojogradnji, za čavle pri potkivanju, rezbarenje, glazbala, suhu destilaciju, itd. Prvi ju je opisao engleski botaničar Philip Miller 1768.
[uredi] Izgled
Korijen ove biljke je jako dobro razvijen i štiti zemlju od erozije, pa se ova biljka često koristi za pošumljavanje goleti. Stablo ovog graba obično naraste 3-4 metra, iako može doseći i do 15 metara. Kora stabla je siva i glatka, s malim primjesama ljubičaste i žućkaste boje. Na ograncima krošnje nalaze se jajoliki listovi dugi do 13 centimetara s nazupčanim rubovima. Na jednodomnoj biljci nalaze se u resama skupljeni jednospolni cvjetovi. Muške rese su duže i okruglaste, dok su ženske dosta kraće i dlakave. Plod je plosnati izduženi oraščić dužine 3 do 5 milimetara, svijetlo-smeđe boje.
