Jugoistočna Europa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Jugoistočna Europa (narančasto)

Jugoistočna Europa je zemljopisni i geopolitički dio Europe koji se nalazi u istočnom dijelu Balkanskog poluotoka i na obali Crnog mora. Sadrži 8 država, a to su:

Uvjetno


Smještaj i položaj[uredi VE | uredi]

Matematički položaj:

  • 34°50' - 48°20' N
  • 13°30' - 28°30' E


Udaljenosti:

  • sjever - jug = 1500 km
  • istok - zapad = 1650 km

Kao rezultat ovakvog matematičkog položaja, Jugoistočna Europa ima središnji položaj na sjevernoj hemisferi. Regija se nalazi u pojasu umjerene klime koju obilježavaju 4 godišnja doba. Prevladavajuća je kontinentska klima, s time da se prema istoku povećava kontinentalnost (povećavaju se godišnje amplitude temperatura i smanjuje se ukupna količina padalina).

Jugoistočna Europa je kontinentsko - podunavski i maritimno - sredozemni prostor.

Zemljopisni položaj:

Ona ima intraregionalni položaj s kontinentalno spojnom, posredničkom funkcijom.

Prometno - geografski položaj:

Kroz Jugoistočnu Europu prolaze ovi važni prometni koridori:

  • Posavski koridor
  • Podravski koridor
  • Moravski koridor
  • Marički koridor
  • Vardarski koridor
  • Nišavsko - Strumski koridor
  • Iskerski koridor
  • Via Egnatia
  • Bosansko - neretvanski koridor
  • Prizrenski koridor
  • željeznička pruga Beograd - Bar

Gospodarsko - geografski položaj:

JIE ima rubni i tranzicijski položaj.


Geopolitički položaj:

Tamponski položaj između drugih europskih regija.

Geostrateški položaj:

JIE ima žarišni položaj. Tu se preklapaju interesna područja Italije, Rusije, Austrije, Mađarske, Turske.. a sve je to bilo najčešći povod za mnoge ratove koji su se zbivali u povijesti ovog prostora.

Reljef[uredi VE | uredi]

U reljefnoj strukturi Jugoistočne Europe kao najstarije gorje ističu se Rodopi, koji su u paleozoiku uzdignuti hercinskom orogenezom, a građeni su od škriljavaca i gnajsa. Alpskom orogenezom u mezozoiku izdiže se eruptivna Alpsko - dinarska nabrana zona, a u tercijaru Karpatsko - balkanska nabrana zona od eruptiva te metamorfoziranih škriljavaca i krša.

Sredinom tercijara kopno između jadranske i panonske potoline bilo je zaravnjeno. Najprije se javljaju mahoviti epirogeni pokreti (izdizanje i izvijanje) dijelova te mase kojima na površinu izbija magma. Izdizanje ima svoj smijer pružanja. U Dinaridima on se pruža u smijeru sjeverozapad - jugoistok, a u Makedoniji sjever - jug (zbog stare kristalinske mase Rodopa). Te linije prate i tekućice (npr. Vardar).

Povlačenjem Panonskog mora tekućice se javljaju u nepropusnim škriljavim i dolomitnim dijelovima stvarajući u njima široke riječne doline. U vapnenačkim predjelima manje je tekućica, većinom su to ponornice. Tu nastaju i polja u kršu. U Panonskoj nizini nastaju akumulacijske terase i naplavne ravni.

Pleistocen je obilježen ledenim dobom i tada se ovdje oblikuje fluvioglacijalni reljef. Ostaci toga reljefa danas jesu nanosi lesa u Panoniji i u Jadranskoj zavali.

Danas se ostaci tektonske aktivnosti (epirogenetskih pokreta) osjete kao potresi u JI dijelu Jugoistočne Europe.

Klima[uredi VE | uredi]

Reljef je uvjetovao i klimu, te isto tako i vegetaciju. Tamo gdje su planine tu je kontinentalna klima, te zimzelena vegetacija. U priobalju prevladava mediteranska klima te obitavaju sredozemna vegetacija i makija.

Hidrografija[uredi VE | uredi]

Povijesno - geografski razvoj[uredi VE | uredi]

Jugoistočna Europa i europske integracije[uredi VE | uredi]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Jugoistočna Europa koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.