Jugoistočna Europa
Izvor: Wikipedija
Jugoistočna Europa je zemljopisni i geopolitički dio Europe koji se nalazi u istočnom dijelu Balkanskog poluotoka i na obali Crnog mora. Sadrži 8 država, a to su:
Uvjetno
Sadržaj |
[uredi] Smještaj i položaj
Matematički položaj:
- 34°50' - 48°20' N
- 13°30' - 28°30' E
Udaljenosti:
- sjever - jug = 1500 km
- istok - zapad = 1650 km
Kao rezultat ovakvog matematičkog položaja, Jugoistočna Europa ima središnji položaj na sjevernoj hemisferi. Regija se nalazi u pojasu umjerene klime koju obilježavaju 4 godišnja doba. Prevladavajuća je kontinentska klima, s time da se prema istoku povećava kontinentalnost (povećavaju se godišnje amplitude temperatura i smanjuje se ukupna količina padalina).
Jugoistočna Europa je kontinentsko - podunavski i maritimno - sredozemni prostor.
Zemljopisni položaj:
Ona ima intraregionalni položaj s kontinentalno spojnom, posredničkom funkcijom.
Prometno - geografski položaj:
Kroz Jugoistočnu Europu prolaze ovi važni prometni koridori:
- Posavski koridor
- Podravski koridor
- Moravski koridor
- Marički koridor
- Vardarski koridor
- Nišavsko - Strumski koridor
- Iskerski koridor
- Via Egnatia
- Bosansko - neretvanski koridor
- Prizrenski koridor
- željeznička pruga Beograd - Bar
Ekonomsko - geografski položaj:
JIE ima rubni i tranzicijski položaj.
Geopolitički položaj:
Tamponski položaj između drugih europskih regija.
Geostrateški položaj:
JIE ima žarišni položaj. Tu se preklapaju interesna područja Italije, Rusije, Austrije, Mađarske, Turske.. a sve je to bilo najčešći povod za mnoge ratove koji su se zbivali u povijesti ovog prostora.
[uredi] Reljef
U reljefnoj strukturi Jugoistočne Europe kao najstarije gorje ističu se Rodopi, koji su u paleozoiku uzdignuti hercinskom orogenezom, a građeni su od škriljavaca i gnajsa. Alpskom orogenezom u mezozoiku izdiže se eruptivna Alpsko - dinarska nabrana zona, a u tercijaru Karpatsko - balkanska nabrana zona od eruptiva te metamorfoziranih škriljavaca i krša.
Sredinom tercijara kopno između jadranske i panonske potoline bilo je zaravnjeno. Najprije se javljaju mahoviti epirogeni pokreti (izdizanje i izvijanje) dijelova te mase kojima na površinu izbija magma. Izdizanje ima svoj smijer pružanja. U Dinaridima on se pruža u smijeru sjeverozapad - jugoistok, a u Makedoniji sjever - jug (zbog stare kristalinske mase Rodopa). Te linije prate i tekućice (npr. Vardar).
Povlačenjem Panonskog mora tekućice se javljaju u nepropusnim škriljavim i dolomitnim dijelovima stvarajući u njima široke riječne doline. U vapnenačkim predjelima manje je tekućica, većinom su to ponornice. Tu nastaju i polja u kršu. U Panonskoj nizini nastaju akumulacijske terase i naplavne ravni.
Pleistocen je obilježen ledenim dobom i tada se ovdje oblikuje fluvioglacijalni reljef. Ostaci toga reljefa danas jesu nanosi lesa u Panoniji i u Jadranskoj zavali.
Danas se ostaci tektonske aktivnosti (epirogenetskih pokreta) osjete kao potresi u JI dijelu Jugoistočne Europe.
[uredi] Klima
Reljef je uvjetovao i klimu, te isto tako i vegetaciju. Tamo gdje su planine tu je kontinentalna klima, te zimzelena vegetacija. U priobalju prevladava mediteranska klima te obitavaju sredozemna vegetacija i makija.
[uredi] Hidrografija
[uredi] Povijesno - geografski razvoj
[uredi] Jugoistočna Europa i europske integracije
|
|||||||||||||||||||||
Nedovršeni članak Jugoistočna Europa koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
