Biskra

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Biskra (arapski بسكرة ; berberski: Biskra in Tifinagh.svg Tibeskert) je grad u Alžiru i sjedište provincije Biskra. Godine 2007. je imao 207.987 stanovnika.

Plesačica iz Biskre, obojana fotografija objavljena u časopisu National Geographic u ožujku 1917.

U rimsko doba je bio poznat kao Vescera.[1] Rimljani su ga osvojili oko 200. u doba cara Septimija Severa kada je bio pripojen provincija Numidija. Otada je važan kao granično uporište svih država koje su vladale Alžirom. Povjesničari vjeruju da je njegovo ime vulgarizirani oblik izraza Ad Piscīnam ("na piscīni"), što je sugeriralo značajne kanale za navodnjavanje i vodovod.

Biskra predstavlja glavno naselje saharske oaze kojoj vodu daje obljižni Oued Biskra. Željeznicom je spojen sa drugim dijelovima Alžira te predstavlja omiljeno zimovalište. U blizini se uzgaja voće, posebno datulje i masline.

Mađarski skladatelj Béla Bartók je posjetio Biskru i tamo 1913 snimao glazbu tamošnjih domodrodaca.

Biskra je poznata kao mjesto radnje Amoralista, romana Andre Gidea iz 1902.

Stanovništvo kroz povijest
Godina Stanovništvo[2]
1901 7.500
1911 20.000
1926 22.000
1931 18.900
1936 21.300
1948 36.400
1954 52.500
1966 59.300
1977 77.000 (grad)
90,500 (općina)
1987 128,300
1998 177,600

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Biskra