Borovnica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Borovnica. Za druga značenja, pogledajte Borovnica (razdvojba).
Borovnica
Plodovi borovnice
Plodovi borovnice
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Ericales
Porodica: Ericaceae
Rod: Vaccinium
Vrsta: V. myrtillus
Dvojno ime
Vaccinium myrtillus
Područje života

Borovnica (lat. Vaccinium myrtillus) je biljka iz porodice Vaccinium.

Borovnica je maleni višegodišnji grm. Neki primjerci mogu opstati i do 15 godina. Naraste od 10-60 cm, rijetko do 90 cm. Ima zeleni korijen, koji izbija iz rizoma. Listovi su joj od 1-3 cm dugi, ovalni ili eliptični. Listopadna je biljka, novi listovi izbijaju krajem travnja i početkom svibnja, a opadaju krajem rujna do listopada.

Kemijski sastojci[uredi VE | uredi]

Kemijski sastojci plodova borovnice su: šećer, tanini, vitamini B i C. Plod sadrži i karotin, mirtilin (mirtilin hlorid) od kojeg potječe boja ploda, te albuminoid, pektin, mineralne soli, masna ulja i proteine. Plod borovnice također sadrži organske kiseline kao što su: limunska, jabučna, bezojeva, oksalna. U listovima borovnice ima više tanina nego u plodovima. Tanini koji se mogu naći u listu su: arbutin, antocijanovi glikozidi, neomirtilin. Ostali sastojci lista su cerilni alkohol, nekoliko organskih kiselina, eterska ulja, vitamin C i drugi.

Upotreba borovnice[uredi VE | uredi]

Borovnica je ljekovita biljka sa ukusnim plodovima i ima svoju namjenu kako u medicini tako i u kulinarstvu. Plodovi su bogati željezom i vitaminima. Postoji više načima pripreme borovnice u ljekovite[1] i kulinarske svrhe.[2] Najčešće se koristi za spravljanje čajeva, sokova i marmelada. Ljekoviti dijelovi biljke su i listovi, plodovi i korijen, koji se sabiru prije sazrijevanja plodova i suše se na sjenovitom i zračnom mjestu. Plodovi se prikuplaju ljeti i suše se na suncu. Medicinska upotrba borovnice je za: Insuficijenciju jetre i žuči, dijareju, dizenteriju, dijareju kod djece, aterosklerozu, probleme sa cirkulacijom i dijabetes. Preporučeno je borovnicu koristiti u svježem stanju, u količini koliko se može pojesti bez pretrpavanja. Sviježe iscijeđen sok od borovnice je također vrlo preporučljiv.

Korištenje u pučkoj medicini[uredi VE | uredi]

Čaj od mladih listova borvinice je sredstvo protiv proljeva, katara, grčeva u stomaku, kašlja i diabetesa. Plodovi borovnice se koriste protiv hemoroida, neuredne stolice, nadimanja, slabog apetita i nametnika u probavnom traktu. Zrele i svježe borovnice su odlično pomoćno i dijetalno sredstvo kod problema sa jetrom[3], te problema sa žuči i žučnih puteva. Borvnicu pučki ljekari preporucuju kao pomoć kod akutnih i hroničnih oboljenja probavnog trakta. Zbog slatkog okusa lako se daje djeci protiv zdravstvenih problema. Dobro je sredstvo za hroničnu dijarju. Čaj od mladih listovi[4] se koriste za regulaciju [Dijabetes|šećera u krvi]. Ova osobina lista borovnice da reguliše šećer u krvi pripisuje se sadržaju antocijanin glikozida. Pri dugotrajnoj upotrebi listova borovnice ili kod predoziranja javlja se kronično trovanje.

Izvori[uredi VE | uredi]

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb, 1974.
  • Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Borovnica