Azija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zemljovid Azije
Azijske države na zemljovidu. Vidi datoteku za veći prikaz.

Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Ona graniči s Europom na zapadu (granice su planinski masivi Kavkaz i Ural na kopnu, te morski prolazi Bospor i Dardaneli na moru) i Afrikom na jugozapadu (Sueski kanal, Crveno more i prolaz Bab-el-Mandeb). Australija se nalazi južno, a Amerika istočno od Azije i nemaju kopnenu granicu s njom. Azija je površinom najveća kopnena masa na planetu Zemlji i njena je površina 44,568,500 km².[1] Azija u geopolitičkom smislu ne uključuje Sinajski poluotok, koji se obično uključuje u Afriku.[1]

Rana povijest Azije[uredi VE | uredi]

Na povijest Azije zbog veličine i udaljenosti pojedinih regija može se gledati kao na zasebne povijesti Istočne Azije, povijest Jugoistočne Azije i povijest Bliskog Istoka, koje povezuje povijest stepa središnjeg dijela Azije.

Obalna područja Azije bila su mjesta nastanka prvih civilizacija, od kojih se svaka smjestila u plodne doline rijeka kao što su Mezopotamija između Eufrata i Tigrisa, dolina rijeke Ind ili rijeke Huang He (Žuta rijeka). U tim dolinama nastali su brojni gradovi i carstva. Civilizacije drevne Mezopotamije, doline rijeke Ind i Huang He su izmjenjivale mnoga otkrića kao što su matematika ili kotač, dok su se neka kao što je npr. pismo razvila posebno. Jerihon je neolitičko naselje i smatra se najstarijim gradskim naseljem, a utemeljen je 8350. – 7350. prije Krista.

Središnja Azija, područje stepa bilo je naseljeno nomadskim plemenima koja su iz područje središnje Azije mogla kretati u potragu za hranom u ostala područja. Najranije zabilježeno takvo kretanje je širenje Protoindoeuropljana, čiji se jezika proširio na Bliski Istok, Južnu Aziju i granična područja Kine. Sjeverni dio Azija zahvaća područje Sibira koje je rijetko naseljeno, te zbog nepovoljnih klimatskih uvijeta, širenje nomada nije išlo u tom smjeru.

Središnji dio okružen je visokim planinskim lancima i nepreglednim pustinjama, što je štitilo rubna podučja Azije u kojima su se razvili gradovi i države od učestalih napada nomada. Kavkaz i Himalaja, pustinje Karakum i Gobi prirodne su prepreke koje su nomadska plemena prelazila rijetko uz velike teškoće. Nastale civilizacije i gradovi u plodnim dolinama su bili znatno tehnološki i društveno napredniji od nomada, ali nisu mogli vojno se oduprijeti jašućim hordama iz stepa. Novopridošli nomadi, koji su osvajali područja Indije, Kine i Bliskog Istoka, došavši u nove krajeve gdje nisu mogli prehraniti svoju brojnu konjicu i održavati prijašnji način života, s vremenom bi se prilagodili novim uvjetima, i tako prešli na isti način života kao lokalno stanovništvo.

Površina[uredi VE | uredi]

Azija obuhvaća površinu 45 036 492 km² po podatcima Zemljopisnoga atlasa za osnovnu školu (Školska knjiga, 2005.).[2]

Hrvatska enciklopedija (1999.) navodi podatak o 44 472 097 km² ukupne površine.[3] Isti podatak donosi i Hrvatski obiteljski leksikon.[4] Opća i nacionalna enciklopedija (Proleksis enciklopedija) donosi podatak o 44,3 milijuna kilometara kvadratnih odnosno o skoro 30 % od svega kopna na Zemlji.[5] Hrvatski jezični portal donosi podatak o 44.311.316 km².[6]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Prema procjeni za 2002. godinu Azija je imala oko 3,8 milijarde stanovnika (bez europskog dijela država Rusije i Turske i afričkog dijela Egipta), što je 58 % ukupnog stanovništva svijeta. Prosječna gustoća naseljenosti je oko 84 stanovnika/km2, čime je ujedno i najgušće naseljen kontinent. Na njoj se nalaze i dvije najmnogoljudnije države svijeta: Kina i Indija, obje s preko milijardu stanovnika. Razmještaj stanovništva je veoma neujednačen, čemu su najvise doprinjeli prirodni uvjeti. Većina stanovnistva koncentrirana je u monsunskom području Južne i Istočne Azije. U ovim dijelovima prosjecna gustina naseljenosti prelazi 500 st./km².

Popis zemalja/teritorija poredanih po gustoći stanovništva (stanovnika/km2).

Pri izračunu korištena je ukupna površina zemalja uključujući i vodene površine, stoga dobivene brojke mogu odstupati od onih u člancima za svaku pojedinu državu/teritorij.

Rusija, Egipat i Turska se također navode u tablici, iako su te države djelomično u Aziji. Cipar, koji je u Europi, smatra se otokom Azijskoga Sredozemlja. Gruzija, Armenija i Azerbajdžan su također navedene.

država gustoća površina broj stanovnika
  (/km2) (km2) (procjena 2002.)
Makao 18.000 25 461.833
Hong Kong 6688 1092 7,303.334
Singapur 6430 693 4,452.732
Maldivi 1070 300 320.165
Bahrein 987 665 656.397
Bangladeš 926 144.000 133,376.684
Republika Kina na Tajvanu 627 35.980 22,548.009
Palestinski teritoriji 545 6220 3,389.578
Južna Koreja 491 98.480 48,324.000
Libanon 354 10.400 3,677.780
Japan 336 377.835 126,974.628
Indija 318 3,287.590 1.045,845.226
Šri Lanka 298 65.610 19,576.783
Izrael 290 20.770 6,029.529
Filipini 282 300.000 84,525.639
Vijetnam 246 329.560 81,098.416
Sjeverna Koreja 184 120.540 22,224.195
Nepal 184 140.800 25,873.917
Pakistan 184 803.940 147,663.429
Kina 134 9,596.960 1.284,303.705
Tajland 121 514.000 62,354,402
Indonezija 121 1,919.440 231,328.092
Kuvajt 118 17.820 2,111.561
Armenija 112 29.800 3,330.099
Sirija 93 185.180 17,155.814
Azerbajdžan 90 86.600 7,798.497
Turska 86 780.580 67,308.928
Gruzija 71 69.700 4,960.951
Kambodža 71 181.040 12,775.324
Egipat 71 1,001.450 70,712.345
Katar 69 11.437 793.341
Malezija 69 329.750 22,662.365
Istočni Timor 63 15.007 952.618
Mjanmar 62 678.500 42,238.224
Brunej 61 5770 350.898
Jordan 58 92.300 5,307.470
Uzbekistan 57 447.400 25,563.441
Irak 55 437.072 24,001.816
Tadžikistan 47 143.100 6,719.567
Butan 45 47.000 2,094.176
Afganistan 43 647.500 27,755.775
Iran 40 1,648.000 66,622.704
Jemen 35 527.970 18,701.257
Ujedinjeni Arapski Emirati 30 82.880 2,445.989
Laos 24 236.800 5,777.180
Kirgistan 24 198.500 4,822.166
Oman 13 212.460 2,713.462
Saudijska Arabija 12 1,960.582 23,513.330
Turkmenistan 9,6 488.100 4,688.963
Rusija 8,5 17,075.200 144,978.573
Kazahstan 6,2 2,717.300 16,741.519
Mongolija 1,7 1,565.000 2,694.432
Ukupno 80,5 49,694.698 4.000,601.258


Politička podjela[uredi VE | uredi]

Zastava Grb Ime države Stanovništvo
Površina
(km²)
Glavni grad
Flag of Afghanistan.svg Emblem of Afghanistan.svg Afganistan 30.419.928 647.500 Kabul
Flag of Armenia.svg Coat of arms of Armenia.svg Armenija 2.970.495 29.743 Erevan
Flag of Azerbaijan.svg Emblem of Azerbaijan.svg Azerbajdžan 9.493.600 86.600 Baku
Flag of Bahrain.svg Emblem of Bahrain.svg Bahrein 1.248.348 760 Manama
Flag of Bangladesh.svg National emblem of Bangladesh.svg Bangladeš 150.039.000 147.570 Dhaka
Flag of Brunei.svg Emblem of Brunei.svg Brunej 408.786 5.765 Bandar Seri Begawan
Flag of Bhutan.svg Emblem of Bhutan.svg Butan 716.896 38.394 Thimphu
Flag of Cyprus.svg Coat of Arms of Cyprus.svg Cipar 1.099.341 9251 Nikozija
Flag of the Philippines.svg Coat of arms of the Philippines.svg Filipini 99.779.700 300.000 Manila
Flag of Georgia.svg Greater coat of arms of Georgia.svg Gruzija 4.570.934 69.700 Tbilisi
Flag of India.svg Emblem of India.svg Indija 1.205.073.612 3.287.263 New Delhi
Flag of Indonesia.svg National emblem of Indonesia Garuda Pancasila.svg Indonezija 248.645.008 1.904.569 Jakarta
Flag of Iraq.svg Coat of arms (emblem) of Iraq 2008.svg Irak 31.129.225 438.317 Bagdad
Flag of Iran.svg Emblem of Iran.svg Iran 78.868.711 1.648.195 Teheran
Flag of East Timor.svg Coat of arms of East Timor.svg Istočni Timor 1.143.667 14.874 Dili
Flag of Israel.svg Emblem of Israel.svg Izrael 7.590.758 20.770 Tel Aviv (Jeruzalem)
Flag of Japan.svg Imperial Seal of Japan.svg Japan 127.368.088 377.915 Tokio
Flag of Yemen.svg Emblem of Yemen.svg Jemen 24.771.809 527.968 Sana
Flag of Jordan.svg Coat of arms of Jordan.svg Jordanija 6,508,887 89.342 Amman
Flag of South Korea.svg Emblem of South Korea.svg Južna Koreja 50.004.441 100.210 Seul
Flag of Cambodia.svg Coat of arms of Cambodia.svg Kambodža 14.952.665 181.035 Phnom Penh
Flag of Qatar.svg Emblem of Qatar.svg Katar 1.951.591 11.586 Doha
Flag of Kazakhstan.svg Emblem of Kazakhstan.svg Kazakstan 17.522.010 2.724.900 Astana
Flag of the People's Republic of China.svg National Emblem of the People's Republic of China.svg Kina 1.343.239.923 9.596.961 Peking
Flag of Kyrgyzstan.svg National emblem of Kyrgyzstan.svg Kirgizija 5.496.737 199.951 Biškek
Flag of Kuwait.svg Coat of arms of Kuwait.svg Kuvajt 2.646.314 17.818 Kuwait
Flag of Laos.svg Emblem of Laos.svg Laos 6.586.266 236.800 Vientiane
Flag of Lebanon.svg Coat of arms of Lebanon.svg Libanon 4.140.289 10.400 Beirut
Flag of Maldives.svg Coat of arms of Maldives.svg Maledivi 394.451 298 Malé
Flag of Malaysia.svg Malezijski grb.svg Malezija 29.179.952 329.847 Kuala Lumpur
Flag of Myanmar.svg State seal of Myanmar.svg Mijanmar (Burma) 54.584.650 676.578 Naypyidaw
Flag of Mongolia.svg State emblem of Mongolia.svg Mongolija 3.179.997 1.564.116 Ulan Bator
Flag of Nepal.svg Coat of arms of Nepal.svg Nepal 29.890.686 147.181 Katmandu
Flag of Oman.svg National emblem of Oman.svg Oman 3.090.150 309.500 Muskat
Flag of Pakistan.svg State emblem of Pakistan.svg Pakistan 190.291.129 796.095 Islamabad
Flag of Palestine.svg Palestine COA (alternative).svg Palestina 4.279.699 6.220 Gaza/Ramala
Zastava Ruske Federacije.svg Coat of Arms of the Russian Federation.svg Rusija 142.517.670 17.098.242 Moskva
Flag of Saudi Arabia.svg Coat of arms of Saudi Arabia.svg Saudijska Arabija 26.534.504 2.149.690 Rijad
Flag of Singapore.svg Coat of arms of Singapore (blazon).svg Singapur 5.353.494 697 Singapore
Flag of Syria.svg Coat of arms of Syria.svg Sirija 22.530.746 185.180 Damask
Flag of North Korea.svg Emblem of North Korea.svg Sjeverna Koreja 24.589.122 120.538 Pjongjang
Flag of Sri Lanka.svg Emblem of Sri Lanka.svg Šri Lanka 21.481.334 65.610 Colombo
Flag of Tajikistan.svg Emblem of Tajikistan.svg Tadžikistan 7.768.385 143.100 Dušanbe
Flag of Thailand.svg Garuda Emblem of Thailand.svg Tajska 67.091.089 513.120 Bangkok
Flag of the Republic of China.svg Republic of China National Emblem.svg Tajvan (Republika Kina) 23.261.747 36,193 Taipei
Flag of Turkmenistan.svg Emblem of Turkmenistan.svg Turkmenija 5.054.828 488.100 Ašgabat
Flag of Turkey.svg Türkiye arması.svg Turska 79.749.461 783.562 Ankara
Flag of the United Arab Emirates.svg Emblem of the United Arab Emirates.svg Ujedinjeni Arapski Emirati 5.314.317 83.600 Abu Dhabi
Flag of Uzbekistan.svg Coat of arms of Uzbekistan.svg Uzbekistan 28.394.180 447.400 Taškent
Flag of Vietnam.svg Coat of arms of Vietnam.svg Vijetnam 91.519.289 331.212 Hanoi

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Page white acrobat.png(PDF) mrežno gradivo (2014.), Svijet (engl. World).  U almanahu: The World Factbook, Central Intelligence Agency, Washington, Okrug Columbia. Zadnji put ažurirano 21. travnja 2014. u 9:34:14, 28 ukup. str., 139.362 bajtova, str. 3. i 4. (Asia 44,568,500 sq km), Pristupljeno 25. listopada 2014., ISSN 0277-1527, ISSN 1553-8133 (The online Factbook)
  2. Denis Šehić, autor karata, Zemljopisni atlas : za osnovnu školu, uredila Snježana Bakarić Palička, 2. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2005., CIP 450822105, ISBN 978-953-0-11289-6, str. 47., (NSK)
  3. (Enciklopedijski članak) »Azija«. U svesku enciklopedije: Dalibor Brozović, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, s Predgovorom Dalibora Brozovića, 1. sv.: A – Bd, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb,, 1999., ISBN ISBN 953-6036-31-2 (1. sv.), ISBN 953-6036-29-0 (cjelina), (NSK) − Pristupljeno mrežnom gradivu 25. listopada 2014.
  4. Tomislav Ladan, glavni priređivač, Hrvatski obiteljski leksikon, 1. sv.: A − Boj, EPH, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Zagreb, 2005., ISBN 953-6748-16-9 (cjelina, EPH), ISBN 953-6036-22-3 (cjelina, LZMK) (NSK), ISBN 953-6748-17-7 (1. sv., EPH), ISBN 953-6036-23-1 (1. sv., LZMK), (NSK), mrežno sjedište: http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2977. Pristupljeno 25. listopada 2014.
  5. »Azija«, u tiskopisu: Antun Vujić, glavni urednik, Proleksis enciklopedija : prva hrvatska opća i nacionalna online enciklopedija (javno dostupna na mrežnim stranicama Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže. URL: http://proleksis.lzmk.hr/10157/). Zadnji put osvježeni podatci mjeseca rujna 2013. godine. Pristupljeno: 25. listopada 2014.
  6. »Azija« // Hrvatski jezični portal, Novi Liber i Srce, pristupljeno 25. listopada 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Azija
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Azija
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Azija u Wječniku, slobodnom rječniku.