Divlja svinja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg "Divlje svinje" preusmjerava ovamo. Za istoimenu navijačku skupinu, pogledajte Divlje Svinje.
Disambig.svg "Vepar" preusmjerava ovamo. Za istoimenog demona, pogledajte Vepar (demon).
Divlja svinja
Divlja svinja
Divlja svinja
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Razred: Mammalia
Red: Artiodactyla
Porodica: Suidae
Rod: Sus
Vrsta: S. scrofa
Dvojno ime
Sus scrofa
Linnaeus, 1758.
Područje života

Divlja svinja (lat. Sus scrofa) je bliski rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma. To je krupna divlja životinja koja se dosta lovi jer je u nekim zemljama (npr. Srbiji) jako brojna. Za tu brojnost je zaslužan veći broj mladih i vrlo malo prirodnih neprijatelja. Izuzetno brzo trči, ali dobar je i plivač. Odrasli primjerci mogu biti visoki od 90-100 cm, a dugački od 120-160 cm.

Opis[uredi VE | uredi]

Masa im varira ovisno koje je godišnje doba i može prijeći 300 kg kod mužjaka - vepra, dok ženke mogu biti teže od 150 kg. Ženke postaju spolno zrele sa 10 mjeseci, a mužjaci nekoliko mjeseci kasnije. Međutim, ne pare se prije navršenih 18 mjeseci, osim ako nije došlo do poremećaja prirodne ravnoteže. Zubi, očnjaci, su tako postavljeni u vilici da se donji, sjekutići, uvijek preklapaju sa gornjim zubima. Dugi su 28cm, nazivaju se brusači i sjekači, a kod ženke klice. Na taj način zubi se oštre. Očnjaci mužjaka najjsnažniji su u petoj godini. Divlja svinja ima boju krzna smeđe boje, tako da se uklapa u okolinu. Mladi, kada se tek okote, imaju karakteristične uzdužne pruge koje im ostaju do drugog mjeseca.

Period parenja divlje svinje se odvija od polovine studenog do početka veljače. U tom periodu može doći do borbi između mužjaka, jer glavna ženka obilježi teritorij na više mjesta i to je znak da će sve ženke iz čopora biti u parenju za dvije nedjelje. Poslije borbi sa drugim mužjacima, najjači mužjak ostaje s čoporom oko mjesec dana i za to se vrijeme pari sa svim ženkama iz čopora. Poslije tog razdoblja vraća se usamljeničkom životu.

Preparirani vepar iz Like

Često žive u šumama u blizini vodopada. Vole kaljuže i često se u njima valjaju. Na taj način se osvježavaju i rješavaju se kožnih parazita. Za odmor koriste brlog, ali prije nego što legnu u njega prvo neko vrijeme sjede. Način pridizanja je takav da prvo sjednu promatrajući okolinu, pa tek zatim ustaju. Za veprove je karakteristično da žive usamljeničkim životom, a čoporu se priključuju samo u vrijeme parenja. Mladi veprovi se često nalaze u blizini čopora, ali nikada kao njegov dio. Kada se promatra kretanje krda, uoči se da se na čelu kreće najstarija ženka. Po načinu ishrane spada u svejede, što znači da će pored hrane biljnog porijekla pojesti životinje koje može savladati, pa će čak jesti i strvine.

U mitologiji[uredi VE | uredi]

U grčkoj mitologiji poznate su dvije divlje svinje: Erymathianova divlja svinja koju je ubio Heraklo u jednom od dvanaest Heraklovih zadataka i Kaldonijska divlja svinja koju je ubio neki od ostalih grčkih heroja.