Enron
| Enron Corporation | ||
|---|---|---|
| ||
| Vrsta | Javna | |
| Burzovni simbol | ENE (NYSE) | |
| Osnovana | 16. srpnja 1985. | |
| Prestala postojati | 2. prosinca 2001. | |
| Osnivač(i) | Kenneth Lay | |
| Sjedište | 1400 Smith Street Houston, Texas, Sjedinjene Američke Države | |
| Predsjednik | Kenneth Lay | |
| Pokriveno područje | Sjedinjene Američke Države, Indija, Karibi, Brazil | |
| Djelatnost(i) | Energetika | |
| Prihod | 100,78 milijardi američkih dolara | |
| Neto dobit | 979 milijuna američkih dolara | |
| Broj zaposlenih | 29.000 (2001) | |
| Divizije | Enron Energy Services (EES) Enron Xcelerator | |
Enron Corporation bila je američka tvrtka za energetiku, robe i usluge sa sjedištem u Houstonu u Teksasu. Osnovao ga je Kenneth Lay 1985. godine spajanjem dvije manje regionalne tvrtke Lay's Houston Natural Gas i InterNorth. Do bankrota 3. prosinca 2001. godine, Enron je zapošljavao oko 29.000 djelatnika i bio je glavna američka tvrtka za električnu energiju, prirodni plin, telekomunikacije, celulozu i papir s prihodima tijekom 2000. od gotovo 101 milijarde dolara.[1] Časopis Fortune Enron je svojedobno šest godina za redom proglasio "Američkom najinovativnijom tvrtkom".
Krajem 2001. godine otkriveno je da je Enronovo prijavljeno financijsko stanje u stvari proizvod skandalozne institucijske, sistematske i kreativno planirane računovodstvene prijevare, te je od tada njegovo ime postalo sinonimom za namjernu korporacijsku prijevaru i korupciju. Skandal je također doveo u pitanje računovodstvenu praksu i djelovanje mnogih drugih korporacija u Sjedinjenim Državama i bio je čimbenik u donošenju Zakona Sarbanes-Oxley iz 2002. Skandal je također utjecao na širi poslovni svijet uzrokujući raspad računovodstvene tvrtke Arthur Andersen koja je godinama bila Enronov glavni revizor.[2]
Krajem 2001. godine Enron u južnom okrugu New Yorka podnosi zahtjev za stečaj i za stečajnog upravitelja odabire tvtrku Weil, Gotshal & Manges. Stečaj je okončan tijekom studenoga 2004. u skladu s planom reorganizacije koji je odobrio sud. Novi upravni odbor promijenio je ime Enron u Enron Creditors Recovery Corp, te naglasio reorganizaciju i likvidaciju određenih poslova i imovine Enrona prije stečaja.[3] Dana 7. rujna 2006., Enron je prodao posljednji dio imovine, tvrtku Prisma Energy International Inc.[4]
Djelovanje u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]
1996. godine Enron i hrvatska vlada uz posredovanje američkog ministra za trgovinu Rona Browna potpisali su memorandum o razumijevanju prema kojemu će Enron "projektirati, izgraditi, imati u vlasništvu i upravljati elektranom na prirodni plin kapaciteta 150 do 180 megavata". No od 2000. godine planove se kritizira kao štetan za Hrvatsku i potpisan iz političkih razloga[5] te je konačno napušten.
[uredi | uredi kôd]
- ↑ FORTUNE 500: Enron. Fortune. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. kolovoza 2020. Pristupljeno 7. travnja 2021.
- ↑ Andersen guilty in Enron case. BBC News. 15. lipnja 2002. Pristupljeno 2. svibnja 2010.
- ↑ Enron Creditors Recovery Corp. - About ECRC. Enron. 6. prosinca 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. prosinca 2011. Pristupljeno 9. travnja 2019.
- ↑ Ashmore Energy International Acquires Prisma Energy International. Business Wire. 8. rujna 2006. Pristupljeno 28. kolovoza 2014.
- ↑ Kronologija zaključivanja ugovora HEP-a i Enrona. net.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. kolovoza 2017. Pristupljeno 7. travnja 2021.