Europski stršljen
| Europski stršljen | ||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Europski stršljen
|
||||||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
| Vespa crabro Linnaeus, 1761. |
||||||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||||||
Europski stršljen (Vespa crabro) je žuto-crni kukac vrlo sličan osi, ali mnogo veći. Spada u porodicu osa Gnijezda gradi u šupljem drveću, vrbicima, drvarnicama ili sličnim zapuštenim staništima. Kao i ose, svoje ličinke hrani kukcima, dok se odrasla jedinka hrani slatkim sokovima.
Sadržaj |
[uredi] Staništa - gnijezda
Ova vrsta je najveća zadružna vrsta porodice osa koja živi na području Srednje Europe. Matica je velika do 35 mm, radilica između 18 i 25 mm, dok trut naraste između 21 i 28 mm. Svake godine u proljeće, oplođena ženka koja je jedina iz prošlogodišnjeg društva prezimila u skloništu, gradi novo gnijezdo i nikada ne useljava u staro, prošlogodišnje.
Gnijezda obično grade na zaštićenim mjestima, pod krovovima, na tavanima, u šupama, u šupljim stablima, veličine saća od nekoliko katova. Stanicame saća okrenute su prema dolje. Sve to omotaju s više listova poput papira tankim, prožvakanim celuloznim materijalom. Začetak gnijezda gradi sama, polaže jaja i sama podiže ovu prvu generaciju radilica, hraneći ih proteinima iz ulovljenih kukaca. Kad izađe ova prva generacija radilica, one preuzimaju gotovo svu brigu o dogradnji gnijezda i podizanju idućih generacija.
U jesen, kad je društvo na vrhuncu razvoja, iz ličinki se razvijaju buduće matice i trutovi i pare se, a društvo se raspada i jedinke ugibaju. Zimu preživljavaju samo oplođene ženke, i ciklus se ponavlja.
[uredi] Hrana
Odrasle jedinke stršljena hrane se najčešće sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz raspucanog voća, te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi. Svoje ličinke hrane proteinima, najčešće dijelovima kukaca koje uspiju uloviti. Razvijeno društvo stršljena ulovi dnevno u prosjeku oko pola kilograma kukaca. To je razlog, da ih pčelari doživljavaju kao ugrozu, jer uz ostale kukce, love i pčele.
Stršljeni osim po danu kukce često love i noću, za vrijeme punog mjeseca i ako su noći vedre.
[uredi] Ubodi
Stršljen, ovdje prije svega Vespa crabo, se može vrlo dobro braniti, prije svega ako brani leglo. No, opasnost od stršljena za čovjeka i njegove životinje u pravilu se preuveličava, ona je bitno manja nego što se uobičajeno misli (poslovica: "sedam uboda ubija konja, tri čovjeka" je sasvim pogrešna).
Otrov stršljena može se usporediti s onim drugih osa, no po sastavu nije jednak, čak je manje toksičan. No, sam ubod stršljena doživljava se bolnije nego ubod manje ose. Razlog tome je što je u otrovu stršljena veći udio neurotransmitera acetilholina, supstance koja izaziva osjećaj pečenja. Pored toga, stršljenov žalac je deblji i duži, pa prodire u dublje, osjetljivije slojeve kože, što rezultira osjećajem većeg bola.
Općenito, ubod stršljena nije smrtonosan; mogućom iznimkom moraju se smatrati alergičari, kao uostalom i kod uboda ili ugriza svih drugih kukaca. Kod uboda u području usta i grla treba se svakako obratiti liječniku zbog opasnosti od naticanja. Da bi život bio ugrožen, bilo bi potrebno više od 500 intenzivnih stršljenovih uboda.[nedostaje izvor] Kako međutim ubada samo oko 10% stršljenova jednog gnijezda, ovaj broj se nikad ne dosiže.
Ubodi stršljenova se gotovo uvijek uz pažljivo ophođenje mogu izbjeći. Pored toga, stršljenovi su u pravilu manje nervozni i skloni ubadanju nego manje ose istog područja.
[uredi] Postupanje sa stršljenovima
Stršljenovi su u nekim dijelovima srednje Europe ugrožena vrsta. Ponegdje su sasvim istrijebljeni, a kako je njihova uloga u održavanju ekološke ravnoteže vrlo značajna, u dijelovima nekih država su uvršteni na crvenu listu ugroženih vrsta, a u nekima su zaštićeni.
[uredi] Izvori
[uredi] Poveznice
[uredi] Vanjske poveznice
 |
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Europski stršljen |
|
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Europski stršljen |
 |
Wikivrste imaju podatke o: Europski stršljen |
