Gad (pleme)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Karta rasporeda 12 izraelskih plemena, kako ga prikazuje Biblija

Gad (heb. גָּד; starosirski: gaddana; grč. γάδ) naziv je jednog od 12 izraelskih plemena, čiji je rodozačetnik, prema biblijskom izvještaju bio Gad, sin Jakova i Leine sluškinje Zilpe. Pleme se nastanilo istočno od Jordana

Etimologija[uredi VE | uredi]

Porijeklo imena „Gad“ nije sasvim jasno. Premda neki upućuju na mogući hebrejski korijen גדד (gadad), koji znači „odsjeći“, većina stručnjaka izvor ovog imena vide u pridjevu גד (gad), koji znači „dobre sudbine“, „sretan“. Često se ta riječ nalazi u sastavu nekih zapadnosemitskih osobnih imena kao teoforički element, to jest dio imena koji podsjeća na nekog Boga (kao što ime „Izrael“ sadrži završno -el, što znači „Bog“). Dodatak -gad nije označavao nekog točno određenog Boga, već se ima shvatiti kao pridjev koji znači „sretan“, te može označavati različite bogove. Grci će tu oznaku prevoditi kao τύχη (tihe). I narodna etimologija što je donosi Biblija ide tim pravcem, pa Lea, nakon Gadova rođenja, kliče: „Koje sreće!“ (Post 30,11).

Područje plemena prema Bibliji[uredi VE | uredi]

Prema biblijskom izvještaju pleme Gad naselilo se u području istočno od Jordana. No, pokuša li se točnije odrediti taj prostor ili čak i granice plemena, nailazi se na niz poteškoća. To posebno vrijedi za plemena onkraj Jordana. Prvu teškoću predstavlja problematična identifikacija toponima u tom području; drugu teškoću predstavlja nastojanje izdavača biblijskih karata oko usklađivanja raznih biblijskih tekstova, što stvara nerealne situacije; treću poteškoću predstavlja sama metodologija. Glavno je pitanje: mogu li različiti biblijski tekstovi odražavati različite stvarne povijesne situacije. Čini se ipak, da je prvotno područje ovog plemena bilo oko grada Dibon, sjeverno od potoka Arnon. Riječ je o plodnoj visoravni s pašnjacima, južno od plemena Ruben. Gad koji, u početku, teško da je bio držan za zasebno pleme (drevna ga Deborina pjesma uopće ne spominje), kasnije će ojačati nauštrb Rubena, te zauzeti područja sjeverno od njega.

Izvanbiblijski podaci[uredi VE | uredi]

O Gadu imamo i nešto izvanbiblijskih podataka, što je rijetkost kada se govori o izraelskim plemenima. Poznata „Mešina stela“, kameni stup s natpisom toga moapskoga kralja donosi opis stanja na istočnoj strani Jordana u 9. st. pr. Kr. Sam se Meša predstavlja kao Dibonac, što znači da taj grad više nije pripadao Gadu, a potom spominje i da su Gadovci „uvijek živjeli u području Atarota“, što bi značilo, od starine. Iz jednog drugog teksta nađenog u Kumranu čini se da je i Amon vrlo brzo potisnuo ova plemena s istoka.

Nakon povratka iz Babilona[uredi VE | uredi]

Nakon povratka iz babilonskog progonstva, ponovno se spominju sjeverni prekojordanski predjeli kao područje plemena Gad, no nije vjerojatno da se nakon babilonskog progonstva uopće doista moglo govoriti o izraelskom naseljavanju toga područja. Vjerojatnije je riječ o uspomenama i pretenzijama što ih je imala tadašnja Judeja.

Vidi još[uredi VE | uredi]