Galilejsko more
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Koordinate | 32°50′″N 35°35′″E / Greška u predlošku: Neočekivani operator < Greška u predlošku: Neočekivani operator <Koordinate: 32°50′″N 35°35′″E / Greška u predlošku: Neočekivani operator < Greška u predlošku: Neočekivani operator < |
| Površina | 166 km² |
| Zapremina | 4 km³ |
| Najveća dubina | 25,6 m |
| Nadmorska visina | -214 m |
| Najveća širina | 13 km |
| Najveća dužina | 21 km |
| Vrsta jezera | monomiktičko |
| Pritok | Jordan (rijeka) |
| Ulijeva se u | Jordan (rijeka) |
| Države | Izrael, Sirija, Libanon |
Galilejsko more naziva se još Tiberijadsko jezero, Genezaretsko jezero ili jezero Kineret i najveće je slatkovodno jezero na teritoriju Izraela.
Naziv Galilejsko dobilo je po pokrajini Galileji u kojoj se nalazi. Genezaret je njegovo starije ime prema gradu koji je postojao uz njegovu obalu, a Tiberijadsko se nazivalo od 1. st. po gradu Tiberijadi. Kineret je njegovo današnje službeno ime.
Dugo je 21, a široko oko 13 kilometara. Površina mu je 166 km kvadratnih. Najveća dubina mu je 48 metara. Nalazi se 213 metara ispod razine mora, što ga čini drugim najnižim na svijetu (na prvom je mjestu Mrtvo more). U njega se na sjeveru ulijeva i na jugu iz njega izvire rijeka Jordan koja se kasnije ulijeva u Mrtvo more.
Spominje se u djelima povjesničara Josipa Flavija, kao i u evanđeljima jer je Isus uz njega djelovao: tu je hodao po vodi, pozvao 5 apostola (Petra, Andriju, Ivana, Jakova i Mateja), nahranio pet tisuća ljudi, a na brdu povrh njega održao je Govor na gori.
Godine 1948. sjeveroistočnu obalu zauzela je Sirija.
Godine 1967. Izrael ga je cijelog zauzeo, kao i Golansku visoravan uz istočnu obalu jezera. Sirija i do danas zahtijeva sjeveroistočnu obalu jezera. Na obalama je smješteno više kibuca koji se bave turizmom i poljoprivredom, primjerice uzgojem banana. Po njemu dnevno plovi 230 brodova, a turizam je jako razvijen.
